Trasiranje planinarske transverzale: ˝Put Srebreničke povelje˝

Gradina Srebrenik

Planinarska transverzala: „Put Srebreničke povelje“ od Srebrenika do Neuma ima sličnosti sa autoputem koridora Vc. Transverzala polazi iz Gorenjeg Srebrenika preko Tuzle, Sarajeva, Mostara do Neuma. Prelazi preko planina: Majevica, Djedinska planina, Konjuh, Zvijezda, Ozren, Igman, Bjelašnica, Prenj i Velež.

Planirano je da se ove godine završi markiranje od Srebrenika do Bobovca. Treba još spojiti manji dio trase od Zidina na Konjuhu do Krivaje. Dio trase na Zvijezdi već je poznat i polazi od Maoče na Krivaji, preko sela Jelaške i dalje za Dubošticu. Selo Jelaške je rodno mjesto Matije Divkovića, bosanskog franjevca za kojeg se smatra da je prvi napisao knjigu na bosanskom jeziku i Bosančici kao ćiriličnom pismu. Duboštica je staro rudarsko naselje, naseljeno grčkim doseljenicima, a danas selo gdje pretežno žive stariji ljudi. Trasa preko Zvijezde još uvijek nije precizno definisana i zahtijeva još puno rada, ali već se zna da ide starim srednjevjekovnim putevima soli i željeza.

Markiranje je završeno od Srebrenika do Tuzle i sve do Zidina na vrhu Konjuha. Od Srebrenika do Tuzle trasa prolazi starom trasom preko Okresanice, Operkovice, pa preko
Zelenog kamena, Breški i u Tuzli se završava na Slanoj banji. Na Konjuhu polazi od pl. doma Drenik pa preko Miljkovca, srednjevjekovnom turskom kaldrmom, do pl. doma na Javorju.

Od Javorja trasa vodi na vrh Konjuha, zatim na Zidine i spušta se na Krivaju kod sela Maoča. Transverzala je nastala na osnovu istorijskih činjenica. Zbog raznih pritisaka kako sa zapada tako i sa istoka, kralj Stjepan II Kotromanić, daje Dubrovačkoj državi dio Dalmacije od Lovišta (Pelješac) pa sve do Prevlake uključujući ostrva i dio priobalnog pojasa. Ova odluka napisana je u tzv. „Srebreničkoj povelji“. Srebrenička povelja je napisana u tada najutvrđenijem srednjevjekovnom gradu „Srebreniku“.

Mapa planinarskog puta