Šta donose Izmjene zakona o pravima boraca?

vlada_federacije_ilustracija

Vlada FBiH utvrdila je  i Parlamentu FBiH po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica.  Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata je od Komisije za zastitu ljudskih prava i sloboda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH dobilo dopis u kojem se navodi da je Komitet Ujedinjenih naroda za ljudska prava dao preporuku da bude ukinuta obaveza za članove porodica da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije, koja se odnosi na član 21. stav 4. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica. Prema danas utvrđenom Prijedlogu, borcem se smatra pripadnik Oružanih snaga Republike BiH koji je učestvovao u odbrani suvereniteta i cjelovitosti Bosne i Hercegovine od 18.9.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je demobilisan rješenjem nadležnog vojnog organa, kao i osoba koja je učestvovala u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine. Organizatori otpora su oni koji su učestvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani BiH, u periodu od 18.9.1991. do 9.4.1992.godine i koji su ostali neprekidno u oružanim snagama najmanje dvije godine ili su u tom periodu bili angažovano na poslovima u institucijama ili organima vezanim za odbranu BiH, a čiji je status potbvrdilo Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. Dobrovoljcem se, u smislu ovog zakona, smatra osoba koja nije bila vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oružane snage RBiH u periodu od 9.4.1992. do 19.6.1992. godine i ostala neprekidno u jedinicama do kraja rata ili ju je ranije demobilisao nadležni vojni organ. Veteran je osoba koja je stupila u jedinice od 18.9.1991. do 31.12.1992. godine i ostala neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ju je ranije demobilisao nadležni vojni organ. Učesnik rata je, kaže se u Prijedlogu zakona, svako ko je u sastavu Oružanih snaga proveo najmanje jednu godinu dana neprekidno od 20.6.1992. godine do 23.12.1995. godine. Ovi pojmovi i definicije koriste se i primjenjuju kod regulisanja prava i pogodnosti u svim oblastima i nivoima vlasti koja se tiču branilaca i članova njihovih porodica. Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i Hercegovine koji je, vršeći vojne ili druge dužnosti za ciljeve odbrane u sastavu Oružanih snaga, učestvujuci u odbrani Bosne i Hercegovine, zadobio ranu, povredu, bolest ili je vršenje dužnosti uticalo na pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20 posto. Ratni vojni invalid je i državljanin BiH koji je, po naređenju ili nalogu nadležnog vojnog ili organa uprave nadležnog za poslove odbrane i državne sigurnosti, pod istim uslovima i okolnostima, pretrpio oštećenje organizma najmanje za 20 posto. To je, također, i osoba koja je kao ratni zarobljenik pretrpjela isto tjelesno oštećenje, a ratnim vojnim invalidom smatarju se i stranci kod kojih je nastupilo oštećenje organizma pod nekom od naprijed utvrđenih okolnostima iuslova. Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru bez namjere, vršeći vojnu dužnost, zadobila ranu ili povredu, pa je zbog toga nastupilo oštećenje organizma najmanje za 20 posto, odnosno kod koje je usljed bolesti ili pogoršanja bolesti nastupilo oštećenje najmanje za 60 posto u periodu od 24.12.1996. do 1.1.2006. godine. Ovo se odnosi na vojno lice na služenju obaveznog vojnog roka, pitomca u vojnoj školi i pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne dužnosti. Porodica osobe koje je poginula, umrla ili nestalo pod okolnostima utvrđenim Zakonom, odnosno umrla do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti zadobijene pod tim uslovima i okolnostima, ostvaruje određena prava pod uvjetima i na način koji važi za porodicu umrlog ratnog vojnog invalida. U novoponuđenom tekstu Zakona brisana je ranija odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog branioca bili dužni da ga proglase umrlim. Prijašnji rok od 15 dana za pokretanje postupka po nastaloj promijeni zamujenjen je rokom od dva mjeseca, jer se smatra da je to objektivan rok u kome prvostepeni organ treba da danese rješenje. Ukoliko je kantonalni organ uprave nadležan za branilačko-invalidsku zaštitu dao saglasnost na prvostepeno rješenje protekom roka za reviziju ili nije okončao postupak revizije, obnovu postupka tih predmeta vrši Federalno ministarstvo. Rok za obnovu postupka počinje teći od dana kada Federalno ministarstvo zaprimi nalaz, ocjenu i mišljenje Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Prijedlogom zakona dopunjen je odredbom koja se odnosi na dokumentaciju potrebnu za izdavanje uvjerenja, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.