Zbog visokih temperatra u BiH proglašen žuti meteoalarm

“Drugi toplinski val koji će pogoditi BiH uzrokovat će visoke temperature zraka koje mogu nepovoljno utjecati na zdravlje i zdravih osoba”, navode stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice.
Ističu da su glavni neprijatelji našeg organizma sunčanica i toplotni udar koje su, poslednjih godina, znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Najugroženija su djeca zato što brzo izgube tečnost, trudnice, starije osobe, hronični bolesnici, te pacijenti na terapiji za izmokravanje.

“Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kad je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem”, precizira se.

Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utječe na pojavu simptoma koji su slični potresu mozga i nisu bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kad je povećana vlažnost zraka u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Toplotni udar može se dogoditi radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prijevozu, čak i stanu.

U takvim uvjetima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40-og podioka Celzijusove skale. Tako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ako takvo stanje potraje, može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja.

Simptomi sunčanice i toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica. Puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu. U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenirati i odmah početi s rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu.

Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.

Kako se navodi u upozorenju i preporukama tima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, kad uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara koji će utvrditi da li se radi samo o sunčanici ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama).

Prevencija (da bi se toplotni udar ili sunčanica izbjegli) podrazumijeva mjere kao što su ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatiziranoj prostoriji, adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire širokog oboda od prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svetlijih boja, ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima, važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi.

Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

– Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ako se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.