Haos i visoke cijene na tržištu peleta

Kako piše portal Klix.ba, korištenje peleta se smatra ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onog trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti su pale u vodu. Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u vještačku nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljem, sada imaju samo jedan cilj – ugrijati se ove zime, na bilo koji način.

Cijene peleta su više od 500 KM po toni, proizvođači tvrde da su se fokusirali samo na domaće tržište, trgovci da nisu digli cijene, a sve veći broj građana odlučuje se vratiti na ugalj i drva.

Kompanija Woodland iz Drvara 15. septembra je prestala izvoziti pelet kako bi zadovoljila potrebe domaćih kupaca. Međutim, susreću se s nizom problema.

“Problem nam stvara što drugi peletari obećavaju ljudima pelet i umjesto da ispoštuju dogovor, oni ga izvoze”, kazali su  iz kompanije Woodland za Klix.ba.

Situaciju su, tvrde, maksimalno iskoristili trgovci koji su kupili pelet po vansezonskim, nižim cijenama, a prodaju ga po znatno višim.

“Naručili su u julu i augustu i plaćaju po cijenama koje su tada bile aktuelne, a prodaju ga po 400-500 KM. Trgovci i sada traže pelet, ali se trudimo da ga prodajemo samo krajnjim kupcima koji imaju male peći. Također, susrećemo se i s visokim cijenama sirovine, jer vlasnici pilana zbog visokih cijena u trgovinama misle da i proizvođači prodaju pelet po visokim cijenama. Kod nas je veleprodajna cijena peleta 330 KM plus PDV”, navodi Budimir.

Iz kompanije Hifa tvrde da nemaju zalihe peleta i da ga uvoze, a da je cijena po kojoj ga prodaju formirana isključivo na principima tržišne ekonomije.

“Svi ozbiljniji prometnici peletom su prisiljeni uvoziti pelet kako bi ispoštovali potpisane ugovore i snabdjeli svoje kupce. Smatramo da je takvo djelovanje dovelo do jačanja ponude i zaustavljanja daljnjeg rasta cijena peleta na bh. tržištu. Smatramo da bilo koja firma pojedinačno ili udruženo ne može napraviti nestašicu peleta i stvoriti vještačku krizu ovog energenta u BiH. Treba znati da je slična situacija i u susjednim državama, kao i u Zapadnoj Evropi. Posrtanje pojedinih proizvođačkih giganta u EU je dovelo do problema na tamošnjem tržištu, uz neizbježne refleksije i na Balkan te se u zemljama regiona odvija sličan scenarij kao u BiH. Dakle, moramo znati da peleta nema dovoljno ni u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama”, tvrde iz kompanije Hifa.