BiH najviše izvozi sjedala, struju i drvo, a uvozi naftna ulja i automobile

Kazao je kako je BiH na 175. mjestu liste o brzom uvođenju u biznis Svjetske banke, te posljednja kada su u pitanju evropske zemlje.
“Imamo 70 posto izvoza i to je signal da ova država mora stati iza privrednika, te im omogućiti barem približno iste uslove koje imaju druge zemlje, posebno ove u okruženju koje idu korak-dva ispred nas. Posljednjih desetak godina privredni faktori idu uzlaznom putanjom, ali ne dovoljno. Svjetska banka je procijenila da nećemo ići na 3,2 s BDP-om, već 2,5 što nas obeshrabruje”, rekao je Tošić.
Istakao je kako BiH ne može sama da se bori na svjetskom tržištu već da se treba udružiti sa zemljama regije, kako su i ostale zemlje upozoravale.
“To bi nam omogućilo da kroz infrastrukturna ulaganja imamo brži transfer roba i usluga. ali, naše komplikovane procedure, nefunkcionalno tržište, neefikasan pravni sistem i ostalo su ograničavajući faktor za brži napredak. Ne tapkamo u mjestu, krećemo se, ali nema vjetra u leđa koji smo očekivali od države koji imaju zemlje u regionu”, rekao Tošić.
Naglasio je kako realni ekonomski indikatori pokazuju zastoj zemlje u odnosu na regiju jer i dalje imamo visoku stopu nezaposlenosti, visoki deficit trgovinskog i platnog bilansa, održivost vanjskog duga se realizira kroz međunarodnu pomoć, a transfer iz inostranstva se održava jedva.
“Priča o malim i srednjim preduzećima je izlizana, na što smo mi stariji upozoravali. Moramo praviti industrijske lance koji će uvezati sve što se može uvezati u proizvodnom dijelu. Imamo iskustva u metalnoj industriji s tim, ali oni su u lancima velikih klastera EU. Priča o IT-u i digitalizaciji može proći u zemljama koje su sve riješile, a mi koji se moramo boriti s ovakvim uslovima da podignemo privredu smo daleko od toga”, kazao je.
Podsjetio je kako su nam rješenja najavljivana kroz IPA fondove iz kojih bi se finansirala poljoprivreda, ali nismo ispunili uvjete. Upozorio je da država i dalje čeka, ali ništa konkretno ne radi, te da je potrebno uložiti mnogo više truda da napredujemo.
Kada su u pitanju rezultati ostvareni u vanjskotrgovinskoj razmjeni roba i usluga, BiH i dalje ostvaruje deficit u pokrivenosti uvoza izvozom.