Penzioni sistemi širom svijeta pa tako i u BiH su pod velikim pritiskom jer broj penzionera raste puno brže od broja radnika.

Princip generacijske solidarnosti u isplati penzija je ugrožen, i stoga je jedno od rješenja uvođenje i drugih vrsta penzionih fondova poput dobrovoljnih penzionih fondova. Na tržištu BiH u posljednje se vrijeme reklamira nekoliko takvih kompanija, a građani su svakako nenaviknuti na takve vrste finansijskih proizvoda.

Stoga je prije stupanja u bilo kakve ugovorne obaveze potrebno znati nekoliko ključnih činjenica. Za razliku od depozita u bankama, država ni na koji način ne garantira ulaganje u penzione fondove. Drugim riječima, građani mogu naprimjer deset godina u penzioni fond ulagati po 100 KM mjesečno, odnosno 12.000 KM, ali u slučaju propasti fonda, mogu u potpunosti izgubiti novac.

To se neće desiti u slučaju da ste taj isti novac uplaćivali na štedni račun u banci jer bi vaš depozit do iznosa od 50.000 KM garantirala Agencija za osiguranje depozita BiH. Ali za razliku od dobrovoljnih penzionih fondova, banke trenutno nude niže kamatne stope tako da možete očekivati manju dobit. Ključnu faktor u izboru penzionih fondova svakako bi trebala biti reputacija fonda te koje banke i finansijske institucije stoje iza fonda.

Profesor Matej Živković, koji je ujedno i član Komisije za vrijednosne papire FBiH, kazao je za Faktor da država na garantira isplatu penzija iz dobrovoljnog penzionog fonda jer se ulaganje u takve fondove tretira kao investicija.

– Nema nikakve zaštitne zakonske klauzule već se obavlja redovna regulacija od strane onoga ko je nadležan i vodi računa da su ta sredstva investirana kako treba – pojašnjava Živković.

Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima je u bh. entitetu RS regulirao osnivanje ovih vrsta finansijskih preduzeća. Što se tiče FBiH, Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima FBiH je uredio ovu oblast i entitetske agencije za osiguranje su nadležne za regulaciju. Zakoni su tu, ali ovaj sektor godinama ne bilježi rast jer građani ne žele pokloniti svoju ušteđevinu u ovu vrstu finansijskog instrumenta.

Živković ističe da su najčešće “tri razloga zašto veći broj ljudi ne koristi ovaj finansijski instrument”.

– Jedan je što se mora isplaćivati iz redovnog dohotka, odnosno nije obavezno, a drugi je razlog jer ljudi dobrovoljne fondove poistovjećuju sa državnim i smatraju da od toga neće biti ništa i da će vrijednost njihovog ulaganja erodirati sa vremenom. I treća stvar je da mi nemamo tog oblika tradicije da ljudi na takav način štede za svoje penzionerske dane – stav je Živkovića.

Uprkos tome, ističe da su dobrovoljni penzioni fondovi “dio penzione reforme i oni su dobrodošli. Mi imamo negativnu demografsku dividendu, stanovništvo stari, veliki dio stanovništva se iseljava tako da trenutni sistem međugeneracijske solidarnosti gdje postojeći radnici finansiraju penzionere je neodrživ ne samo u BiH već u čitavoj Evropi”.

– Stoga je dobrovoljni penzioni sistem dobrodošao. Možda je zakonom trebalo predvidjeti da se po automatizmu dio dohotka uposlenika izdvaja u dobrovoljne penzione fondove a oni koji ne žele da to posebno potpišu. To su te takozvane opt-out opcije. Kod nas je ljudima ostavljeno da samostalno odluče i bojim se da neće imati učinak kakav je trebalo imati – kazao je Živković. (FAKTOR)