Porezni obveznik u TK nije isti kao u Sarajevskom kantonu

Federalni zakon o porezu na dohodak na snagu je stupio 2009. godine i kao takav nije pokrio sve porezne oblike. Ono što je ostalo u nadležnosti kantona je porez na imovinu, porez na promet nepokretnosti i porez na nasljeđe i poklone. Tako je od kantona do kantona zakon uređen drugačije, čak dijametralno suprotno.

Zbog toga postoji potreba da se ti poreski oblici na nivou federacije zakonski ujednače.

„Porezni obveznik je onaj ko nasljeđuje ili prima na poklon imovinu, on je porezni obveznik, za razliku od poreza na promet nepokretnosti i prava gdje je porezni obveznik prodavac po zakonu našeg kantona, dok je u Sarajevu kupac porezni obveznik. Mi smatramo da je ovo bolje rješenje jer je lakše naplatiti porez od prodavca nego ako imate kupca“, pojašnjava Fikret Hasanović rukovodilac kantonalnog poreznog ureda Tuzla.

I pored toga što je jasno definisano ko u kojem slučaju plaća porez, u praksi je tvrdi Hasanović drugačije, pa se tako internim dogovorom prilikom prodaje stana kupac i prodavac najčešće dogovore da porez plaća kupac. Iako se porezni obveznik razlikuje od kantona do kantona, jedno je usaglašeno, a to je da se porez na nasljeđe i poklone i porez na promet nepokretnosti plaća prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. Riječ je o nekretninama i pokretnim stvarima čija je vrijednost veća od 2.000 KM.

„Prema Zakonu ovog Kantona jeste da se porez na nasljeđe i poklon ne plaća do trećeg nasljednog reda. Stopa poreza na nasljeđe ukoliko nije oslobođen je dva posto na poklone, tri posto do trećeg nasljednog reda“, pojašnjava Hasanović.

Već od četvrtog nasljednog reda porez na nasljeđe ili poklon plaća se pet posto. Prema primjeru to izgleda ovako: Ako djed poklanja imovinu unuku koji je u porodičnom stablu četvrto koljeno, unuk će na taj poklon morati platiti porez. S druge strane ako unuku nije živ otac, a djed mu želi pokloniti nasljeđe, taj poklon oslobođen je od poreza.

„I oni su dužni u roku 15 dana da plate tu poreznu obavezu. Ako je ne plate kao i kod drugih poreza i doprinosa mi vršimo prinudnu naplatu. Izdajemo nalog za plaćanje, dajemo rok od 10 dana, ukoliko ne uplati istekom 10 dana donosimo rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate“, tvrdi Hasanović.

Mjere koje se dalje poduzimaju kreću od blokade računa ili cjelokupne imovine poreznog obveznika ukoliko na računu nema novaca. Kada je u pitanju nasljeđe ovakvi slučajevi nisu česti, no i kada se dogode, nijedna nekretnina ne može biti uknjižena na novog vasnika sve dok porezne obaveze nisu potpuno izmirene. Izuzetak čine ugovori o doživotnom izdržavanju, gdje je izmjenom Zakona o stvarnim pravima otvorena mogućnost da se imovina uknjiži odmah nakon sklapanja ugovora, a ne da se čeka smrt vlasnika imovine.