Od početka godine BiH registrovala više od 7.000 migranata na čije potrebe ne možemo odgovoriti

Bosna i Hercegovina i dalje je tampon zona između života i smrti za brojne migrante. Njih, sada već hiljade, svakodnevno ulazi i izlazi iz naše zemlje, kako bi, bježeći pred ratom, u zemljava Evropske unije pronašli svoj novi život. Međutim, Evropa i dalje nema jasne planove kako pristupiti ovom do sada najvećem testu humanosti, dok Bosna i Hercegovina već počinje registrovati i prve ekonomske migrante – na čije potrebe ne možemo odgovoriti.

U Bosni i Hercegovini do sada je registrovano oko 7.100 migranata koji su iz različitih, zemalja istoka, koračajući preko naše zemlje, odlučili potražiti bolji život na zapadu svijeta. Njih nešto malo više od 6.350 iskazalo je namjeru za podnošenje azila, dok ih je u stvarnosti azil i zatražilo tek 662. Podaci su ovo državnog Ministarstva sigurnosti koje, kako je na posljednjoj sjednici Operativnog štaba za migracije saopšteno, od prvog dana migracijske krize, iznalazi načine kako što profesionalnije i adekvatnije odgovoriti ovom globalno velikom izazovu. Ipak, brojka od 7.100, navodi ministar Dragan Mektić, čini se, nije konačna.

“Na ovaj podatak od 7.128 nije uračunat novi podatak jednog broja migranata koji su se direktno prijavili u Službi za poslove sa strancima budući da još uvijek ne funckioniše sistem koji proslijeđuje te informacije. Nadam se da ćemo to riješiti do kraja ove sedmice. To može biti u 20-30 osoba nekakva razlika.” – kazao je Draga Mektić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Iako posljednjih dana i nisu toliko glasne vijesti o novim masovnim ulascima u Bosnu i Hercegovinu kao ni vijesti o ilegalnim prelascima državne granice, ministar Mektić ističe kako migranti svakoga dana nastoje ući na našu teritoriju. Najviše njih u Bosnu i Hercegovinu pokuša ući duž istočne granice, i to, ističe ministar, kroz opštinu Zvornik.

“Granična policija je odbila i spriječila ulazak 490 migranata na prostor Bosne i Hercegovine.” – dodao je Mektić.

Migrantska kriza već godinama unazad svakodnevni je problem zemalja Evrope. Priliv stanovništva zemalja istoka na teritoriji jugoistočne, istočne, ali i centralne Evrope svakim danom sve je veći. Međutim, vlasti Evropske unije rješenja još uvijek nemaju, dok se sav teret odgovornosti, posljednjih dana dominantno prebacuje na zemlje koje se nalaze uz samu EU granicu. Mektić zato poručuje vlastima i Evrope ali i Bosne i Hercegovine kako, kao ministar koji je zadužen za sigurnost stanovnika ove zemlje, neće dopustiti da se niti Bosna, niti Hercegovina pretvore u veliki prihvatni centar migranata koje Evropa ne zna gdje bi smjestila.

“Bez obzira ko je i o kome se radi i ko to pokušava, ja poručujem – neće biti tih kampova! Bit će samo ova dva za koja mi odlučujemo!” – zaključio je ministar.

Uslijed rata i granatiranja svoja mjesta življenja napustili su brojni Iračani, Afganistanci, Sirijci, dok je od početka 2018. godine pa sve do danas u našoj zemlji registrovan i veliki broj Pakistanaca. Međutim, oni se razlikuju zbog činjenice da spadaju u red ekonomskih migranta na čije potrebe, barem prema riječima Mektića, Bosna i Hercegovina ne može odgovoriti.