Bh. firme mogu računati na 16,5 mil. eura iz projekata EU

 

U cilju jačanja kapaciteta BiH za ekonomski rast i zapošljavanje, projekt Europske unije EU4Business podržava razvoj konkurentnosti i inovativnosti u izvozno orijentisanim sektorima, turizmu, poljoprivredi i ruralnom razvoju i poduzetništvu.

Direktni korisnici su firme, farmeri i preduzetnici, a projekat će im omogućiti financijsku i tehničku pomoć kako bi efikasnije iskoristili svoje potencijale i postigli bolju konkurentnost na domaćem i stranim tržištima.

Snežana Tomašević, ekspert za grant šemu i inovacije GIZ GmbH Ureda u BiH, predstavila je na Konferenciji EU PROJEKTI 2018, koja je protekle sedmice održana u Mostaru u organizaciji Apriori BH – Agencija za profesionalno usavršavanje i Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, više detalja o samom projektu, kao termine kada se očekuje raspisivanje ovih poziva.

Kako je kazala, projekat ima za cilj jačati razvoj privatnog sektora u Bosni i Hercegovini.

EU4Business projekt je vrijedan 16,1 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija sa 15 miliona eura i Njemačko federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) sa 1,1 miliona eura. Projekat zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, u razdoblju od aprila 2018. godine, do marta 2022. godine.

“Svaki od ovih partnera u ovom projektu zadužen je implementaciju određenih oblasti. GIZ će raditi sa izvozno-orijentisanim sektorima u oblastima turizma, UNDP će raditi sa poljoprivredom i razvojem rurala, dok će partner ILO biti zadužen za sektor poduzetništva”, kazala je Tomašević.

Direktna finansijska naknada za firme iznosi 10 miliona eura – od čega 4,5 miliona eura za izvozno orijentisane sektore, 3 miliona eura za poljoprivredno-prehrambeni sektor, 1,5 miliona za turizam i 1 milion eura za poduzetništvo.

Dodala je da su ovi sektori odabrani jer se radi o sektorima sa najvećim potencijalom u BiH i da će efekti koje oni proizvedu biti najveći na ekonomiju naše zemlje.

Izvozno orijentisani sektori

Pokazatelji izvoza posljednjih godina rastu posebno u oblasti metaloprerade, drvoprerade, proizvodnje namještaja i naravno IT-ju.

“Ono što je očito, pogotovo u oblastima metaloprerade i drvoprerade, je da bh. kompanije kaskaju u inovativnosti i uvođenju novih tehnologija i procesa. Stoga je GIZ obezbijedio 4,5 miliona eura grantova koji će biti namijenjeni individualnim kompanijama i partnerstvima”, istakla je ona.

Prema indikativnom planu, oko 100.000 eura biće namijenjeno za individualne kompanije, a za partnerstva u okviru eksportnih sektora oko 300.000 eura.

Poziv za partnerstva planiran je za juni, a za partnerstva u novembru iduće godine.

Ovim pozivima fokus će biti na inovativnosti i jačanju inovativnih kapaciteta.

Očekivani rezultati su kreiranost 15 novih radnih mjesta, više od 100 kompanija će biti u prilici da poboljša svoje znanje i vještine. Također, očekuje se da će doći do 15 posto porasta izvoza u ciljanim kmpanijama, tj. onim koje će biti direktno podržane ovim grantovima.

Poljoprivreda

Kao još jedan sektor sa puno potencijala, a malo iskorištenosti, UNDP je locirao 3 miliona eura za koje planira objaviti tri javna poziva.

Prvi javni poziv namijenjen je poljoprivednih gazdinstvima i trebao bi krenuti u novembru ove godine, zatim drugi javni poziv namijenjen malim i srednjim preduzećima, odnosno gazdinstvima koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda i njihovim plasmanom trebao biti biti raspisan u aprilu iduće godine i posljednji treći poziv za ruralni razvoj biće raspisan u oktobru iduće godine. 

Prema indikativnom planu, za farmere je locirano oko 900.000 eura, za kompanije koje se bave preradom 1,3 miliona eura, dok je preostalih 800.000 eura planirano za ruralni razvoj.

Očekivani rezultati su kreiranost novih radnih mjesta, da će 20 kompanija ostvariti pristup novim tržištima, da će 50 biznisa poboljšati svoje poslovanje, kao i povećanje prodaje i prihod individulanih partnera.

Turizam

Turizam je sektor za puno potencijala, ali malo iskorištenosti. Njegovo učešće u ukupnom GDP-iju u BiH je manji od 2,5 posto. Kako bi se  stvari u turizmu popravile, GIZ je locirao 1,5 miliona eura u svrhu razvoja novih proizvoda, u svrhu integracije bh. turizam u međunarodne turističke klastere.

Poziv za turizam planiran je u februaru 2019. godine i neće biti namijenjen indidualnim kompanijama, već razvojnim partnerstvima.

“Sve aktivnosti biće posmatrane kroz prisustvo inovativnosti”, istakla je Tomašević.

Poduzetništvo

Okosnicu razvoja svake zemlje čine mali i sredni poduzetnici. Ipak, mi se u BiH ne možemo pohvaliti sa brojem poduzetnika posebno gledajući zemlje regije. Procenat poduzetnika u našoj zemlji je tek 1 posto ukupnih rezidenata među ukupnoj našoj populaciji, dok je u Crnoj Gori taj procenat  7 posto, a u Rumuniji 16 posto.

“Upravo zato je ILO locirao 1 milion eura za podršku partnerstvima koji će se baviti jačanjem poduzetništva i to sa fokusom na mlade i na ugrožene kategorije, odnosno ranjive grupe”, naglasila je ona.

Taj poziv je planiran za januar 2019. godine, a prihvatljivi aplikanti će biti lokalna ekonomska partnerstva koja će raditi na jačanju poduzetništva sa fokusom na mlade.

Očekivani rezultati koji će polučiti ovaj set aktivnosti su kreiranost novih biznisa, očekuje se da će 50 mladih pokrenuti vlastiti biznis, kao da će 400 mladih i kategorija ranjivih biti u prilici da razviju svoje poslove ideje i biti u prilici da steknu dodatne vještine u IT-ju.

Uslovi i kriteriji

Firme će imati mogućnost podnijeti zahtjev za potporu putem javnih poziva za dostavu prijedloga koji će biti objavljeni na internet stranici Delegacije EU u BiH.

Iako kriteriji još nisu definisani, ideja je da se formira jedna radna grupa koja će razvijati i definisati kriterije prihvatljivosti. “Trenutna ideja je da može biti svaka vrsta partnerstva i da je ono što je sigurno da sam hotel neće moći dobiti sredstva”, istakla je ekpertica GIZ-a.

Neki od uslova su i da će se tražiti određeno kofinansiranje partnera. Kada je riječ o individualnim kompanijama, do sada su kofinansirale sa 40 posto, dok su razvojne agencije do sada bile obavezne obezbijediti minimalno 20 posto. Ostala sredstva se daju bespovratno.

Projekat se implementira na cijelom području Bosne i Hercegovine i neće biti biti prioritetnih općina. (RTV SLON)