Birački odbori ključni igrači u izbornim krađama

Krađe na izborima u BiH nisu izolovani incidenti i ko god od političkih subjekata ima priliku, učestvuje u njima. Međutim, i pored nekoliko načina, ozbiljnija krađa glasova nemoguća je bez učešća i konsenzusa unutar biračkih odbora, odnosno dogovora političkih partija.

Najčešći način “krađe”, kojim se direktno ne oštećuju političke partije, već isključivo forsiraju pojedinci sa lista, je da nakon brojanja listića svaki član odbora dobije listić svoje stranke i upisuje glasove za pojedine stranačke kandidate za koje radi ili od kojih je uzeo novac. Praktično nisu oštećene stranke, već se radi o unutarstranačkim borbama u kojima pojedinci često budu oštećeni.

Jedan od načina koji se koristi vrlo rijetko je i da se nakon dogovora unutar biračkog odbora, bez obzira na rezultate, u izvještaj upiše ono što je dogovoreno i brojke koje su ili plaćene ili odgovaraju svima. Ovo je poprilično rizično i, ukoliko se i desi, obično je na nekom “malom” mjestu od nekoliko stotina birača. Još rizičniji način krađe je i lažni izvještaj kompletne opštinske izborne komisije, što je u velikim centrima, odnosno gradovima, gotovo nemoguće. Za ovakvu krađu, kako ističu pojedini stručnjaci, neophodna je i podrška nekoga u Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) kao vrhovnoj instituciji za izbore u BiH.

“Isključivo birački odbori mogu manipulisati, recimo, spiskovima ili glasovima onih koji nisu izlazili na izbore. Dok sam bio član Centralne izborne komisije BiH, imali smo u Zvorniku situaciju i samo pregledom, bez vještačenja, utvrdili smo da je nekoliko hiljada potpisa falsifikovano, odnosno neko je samo išarao mjesto potpisa, i tamo smo poništili izbore”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da potpis na ličnoj karti i na glasačkom mjestu mora biti isti, ali da to niko ne provjerava.

Pored zloupotreba unutar biračkih odbora, česta pojava na izborima u BiH je i tzv. bugarski voz, a krađa na ovaj način podrazumijeva da je prvobitno neophodno ukrasti jedan prazan glasački listić ili nekoliko njih. Taj listić se popunjava za određenog kandidata i daje se glasaču koji izlazi na glasanje, ubacuje taj listić u glasačku kutiju, a iznese prazan i tako ukrug dok god ima onih koji žele na taj način da glasaju. Uz to, vrlo česte pojave su i kupovina pojedinačnih glasova, gdje se pare daju onome ko donese dokaz da je za nekoga glasao, snimak mobilnim telefonom i slično, mada je toga sve manje, ali je zato sve više grupnih kupovina glasova, i to na način da stranke, kandidati ili pojedinci od nekog na terenu, uglavnom na seoskim područjima, kupe 100 ili 200 glasova.

“Ljudi zovu, kažu nude nam 100 KM za glasanje. Sve je do ljudi i svemu se može stati u kraj. Pristalica sam rigoroznih kazni za to i kad vi nekog člana biračkog odbora kaznite sa pet ili deset hiljada KM, ostalima neće pasti na pamet da to rade. Sada su kazne smiješne, tek 200 ili 300 KM”, rekao je Šehić.

Javnost u BiH posljednjih dana svjedoči i malverzacijama sa glasanjem putem pošte, koje su, kako naglašavaju stručnjaci, sveprisutne i vrlo jednostavne, a cilj je doći do ličnih podataka što više građana BiH koji u BiH ne glasaju, što je vrlo lako utvrditi. U suštini, njima se ukrade identitet i prijave se za glasanje poštom iz inostranstva. Na prijavljenu adresu u inostranstvu im se pošalje glasački listić, koji neko u njihovo ime popuni i vrati Centralnoj izbornoj komisiji.

Na izborima 2014. godine na pojedine adrese prijavljene su desetine građana, a i pored uočenih nepravilnosti i informacija koje su otišle u Tužilaštvo BiH, niko nije sankcionisan.

Načini krađe

* Nakon brojanja listića svaki član odbora dobije listić svoje stranke i upisuje glasove za pojedine stranačke kandidate za koje radi ili od kojih je uzeo novac.

* Nakon dogovora unutar biračkog odbora, bez obzira na rezultate, u izvještaj se upiše ono što je dogovoreno i brojke koje su ili plaćene ili odgovaraju svima.

* Lažni izvještaj kompletne opštinske izborne komisije.

* “Bugarski voz” znači da neko mora ukrasti jedan prazan glasački listić koji se popunjava za određenog kandidata i daje glasaču koji izlazi na glasanje i ubacuje taj listić u glasačku kutiju, a iznosi prazan.

* Kupovina pojedinačnih glasova, gdje se pare daju onome ko donese dokaz da je za nekoga glasao, snimak mobilnim telefonom i slično.

Podnesena krivična prijava protiv CIK-a

Amer Bekan, predsjednik Prve stranke, podnio je krivičnu prijavu protiv Centralne izborne komisije (CIK) BiH zbog nedozvoljenog korištenja ličnih podataka, uskraćivanja biračkog prava, povrede slobode opredjeljenja birača, uništenja izbornih isprava i udruženja radi činjenja krivičnih djela.

Prijava je podnesena Tužilaštvu BiH, a u njenom obrazloženju, između ostalog, navedeno je da su prema zvaničnim podacima CIK-a u centralni birački spisak upisana 3.352.993 birača, a prema podacima Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, ukupan broj građana koji posjeduju ličnu kartu je 3.101.473.

(RTV Slon/Nezavisne novine)