Tačan podatak o štetama nastalim usljed vremenskih nepogoda na području FBiH trebalo bi da bude poznat u roku od 60 dana od kada je prekinuto vanredno stanje. Štetu će procjenjivati nadležne komisije te će se, u skladu sa raspoloživim sredstvima, novac za saniranje šteta dodijeliti općinama na raspolaganje.

Svaki građanin, kojem je oštećen privatni stambeni objekat zbog prirodne nesreće, to može prijaviti u nadležnu općinsku službu, nakon čega komisija vrši procjenu štete. Nakon što komisije procijene štetu nastalu na privatnim, i na svim ostalim objektima, općinsko vijeće odlučuje o tome da li ima potrebe tražiti sredstva za sanaciju šteta od Kantonalnog štaba civilne zaštite i Kantonalne vlade.

“Zahtjev ide preko kantonalne komisije za procjenu šteta, koja svoj izvještaj podnosi Vladi, nakon čega se određuje sa koliko novca se može pomoći općinama. S obzirom da to obično nije dovoljno onda se traži pomoć od Federalnog štaba civilne zaštite i Federalne vlade”, kaže načelnik Kantonalnog štaba civilne zaštite Zdenko Tadić.

U Zakonu o zaštiti i spašavanju predviđen je način kako se dodjeljuje pomoć iz sredstava za posebne namjene kojima raspolažu štabovi civilne zaštite.

“Ta sredstva su uglavnom namijenjena za saniranje šteta na infrastrukturnim objektima, te saniranje šteta kada su zbog prirodne nesreće ugrožena naselja, tako da do samih građana uglavnom ne dođe ta pomoć”, tvrdi Tadić.

Dosadašnja iskustva su pokazala da ta sredstva obično ne budu dovoljna sa saniranje šteta, kada su u pitanju prirodne nesreće većih razmjera.

“Veoma je važno osigurati imovinu, jer ova pomoć koja može doći iz općina, kantona i Federacije je nedovoljna. Teška su vremena, nema dovoljno novca u budžetima i jedina zaštita je osigurati se od prirodnih i drugih nesreća u osiguravajućim kućama”, smatra Tadić.

U slučajevima kad padne snijeg s krova objekta i pričini materijalnu štetu na autu, krivi su vlasnici objekta jer nisu postupili po naredbi Štaba civilne zaštite i očistili snijeg. Tako da u tim situacijama građani nemaju pravo tražiti naknadu od vlasti, ali mogu tužiti vlasnike objekata. Ukoliko vlasnik ima ugovor o održavanju sa upraviteljima, onda je firma upravitelja krivično i materijalno odgovorna.

(rtvslon.ba)

Suđenje trojici bivših pripadnika Armije BiH, Hamedu Salihoviću, Nedžadu Oriću i Azemu Ahmiću, optuženima za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestu Jasenica, općina Srebrenik, odgođeno je za 20. mart 2012. godine, zbog bolesti drugooptuženog i odsustva jednog od branilaca.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona optužilo je Salihovića, Orića i Ahmića da su, kao pripadnici 243. muslimanske podrinjske brigade Armije BiH 17. jula 1995. godine u Jasenici zaustavili autobus ispred kuće Steve Tešića, kojeg su pretukli, nanijevši mu višestruke prijelome, jer je odbio useljavanje izbjeglica iz Srebrenice u svoju kuću.

Potom su Tešića, kako je navedeno u optužnici, dok je bio u besvjesnom stanju, unijeli u autobus i odvezli do kasarne u mjestu Ciljuge (općina Živinice) i ostavili ga da leži na zemlji.
Iste noći, kako stoji u optužnici, nepoznata osoba je u kasarni, u kojoj se nalazio veći broj vojnih i civilnih lica, Tešiću nanijela duboku reznu ranu na vratu, usljed čega je iskrvario i preminuo.

Optuženi Salihović trenutno živi u Holandiji, ali se organima gonjenja redovno odazivao tokom istrage. Optuženi Orić i Ahmić se nalaze na području BiH i brane se sa slobode.

( RTV Slon / BIRN)