Zaštita na radu u BIH na niskom nivou

Rudarske nesreće, građevinske nesreće zbog rada bez zaštitne opreme, neadekvatni uslovi rada – svemu ovome svjedočimo u postdejtonskoj BiH, a sudeći prema aktivnostima odgovornih aktera rješenje ovakvih stvari se ne nazire. Upravo zbog ovakvog stanja Udruženje za protiveksplozivnu zaštitu, sigurnost radne i životne sredine Atex Tuzla organizira niz aktivnosti povodom Evropske sedmice sigurnosti i zdravlja na radu. Problemi su kažu raznovrsni, a oni dopiru čak i do samih društvenih temelja –  što zakonodavstvo svakako jeste.

”Mi smo usvojili poslijeratne zakone, koristimo regulativu iz bivše SFRJ. Jedino se BiH poziva na nepostojeći jus jer taj jus su ukinuli i u Srbiji, preuzeti su neki standardi. A mi pošto nismo usvojili novu regulativu ne možemo pratiti EU u napredovanju,” rekao je Rafo Jozić, predsjednik Udruženja za protiveksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine Atex.

Iz Atexa upravo naglašavaju da bi morali pratiti kretanja zapada jer BiH jeste evropska država, koja ipak ne preuzima direktive za zaštitu na radu čak i pored brojnih nesreća. Tako vlasti u BiH više od deset godina ne uspijevaju usvojiti Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu. No, zapad se kreće u drugom smjeru.

”EU stalno donosi i usaglašava jedinstvenu regulativu tako da imaju snagu i potencijale da u svim oblastima traže maksimalne mjere zaštite i sigurnosti za radnike, pogotovo radnike u radu,” objašnjava Jozić.

No, i dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli Kemal Gutić otkriva neke od problema: ”Trenutno imamo velikih problema na ovom polju, pogotovo kada su u pitanju nesretne situacije i vještačenje, loša je povezanost institucija i laboratorija koji preveniraju i ispituju događaje koji se mogu desiti”

A nesretne situacije se dešavaju – no, da ne bi imale pogubne posljedice potrebno je da kompanije ispunjavaju predviđene standarde i kriterije. U svom dosadašnjem radu naši sagovornici upoznali su se sa stanjem u različitim kompanijama, potvrđujući hipotezu da ima kompanija koji ispravno rade, ali je veći broj onih drugih.

”Ima jako dobrih kompanija koji su dijelovi multinacionalnih kompanija i ima onih bosanskih dobrih koje primjenjuju EU regulativu, ali je najveći broj onih koji rade sa zastarjelom regulativom propisima i razdrobljenim inspekcijama. To je jedan drugi problem,” zaključio je Rafo Jozić. (RTV SLON)