Srijeda, 25 Maja, 2022
Google search engine
HomeVIJESTIBIH I SVIJETTužbe za klevetu postaju sredstvo za cenzuru medija

Tužbe za klevetu postaju sredstvo za cenzuru medija

Nedovoljno poznavanje i obrazovanost sudija o Zakonu o zaštiti od klevete dovodi do manjkavosti i nedosljednosti u presudama koje se izriču protiv novinara, smatraju stručnjaci i ističu da se u praksi teret dokazivanja klevete prebacio na novinara.

Sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Aida Aganović prošlog mjeseca je izrekla nepravosnažnu presudu po tužbi Emira Talirevića protiv Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u kojoj je zaključila da je novinarka CIN-a kriva za klevetu.

U presudi se navodi da novinarka CIN-a “nije iznijela cjelovite rezultate svog istraživanja, niti je imala dovoljno znanja da ih utvrdi sa sigurnošću kako bi ih plasirala u javnost”, te da činjenice iznesene u člancima nisu utvrđene kao “potpuno istinite”.

Medijski eksperti, kao i Udruženje “BH novinari”, oštro su kritizirali ovu presudu navodeći da se radi o neprihvatljivim ocjenama sutkinje Aganović.

Generalna sekretarka “BH novinara” Borka Rudić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da je ovo udruženje primijetilo da se procesuiranje tužbi za klevetu protiv novinara i medija ne sprovodi u skladu s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Rudić objašnjava da se teret dokazivanja klevete kod naših sudova prebacuje na novinara, a ne na tužitelja, odnosno onog koji tvrdi da je oklevetan.

“U ovom konkretnom slučaju presude ‘Moja klinika’ protiv novinara CIN-a se pokazalo da pravosuđu nedostaju vještaci medijske struke koji bi mogli procjenjivati sadržaje i mogli reagovati na kvalifikacije da novinarka nije imala dovoljno znanja da utvrdi podatke kako bi ih plasirala javnosti”, pojašnjava Rudić.

Ona tvrdi da je ova presuda dio trenda povećanja broja presuda izrečenih u korist tužitelja – te da je analiza izrečenih presuda ukazala na “manjkavosti, nedostatke i manjak znanja” o Zakonu o zaštiti od klevete.

U izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za prošlu godinu navodi se da je “nastavljen politički i finansijski pritisak na medije”.

“Još uvijek se prijavljuju predmeti koji se odnose na zastrašivanje i prijetnje upućene novinarima, verbalne i fizičke napade, hakiranje internet-stranica, politički, institucionalni i ekonomski pritisak i klevete”, stoji u izvještaju.

Novinar ili ekspert
Prema nepravosnažnoj presudi Općinskog suda u Sarajevu, CIN je dužan platiti 2.000 konvertibilnih maraka (KM) Talireviću na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda nastale objavljivanjem članaka pod naslovima “Tužilaštvo istražuje poslovanje ‘Moje klinike’” i “Skupa patohistologija Sebije Izetbegović”, gdje je u presudi pogrešno napisan naziv članka – umjesto “patohistologija” navedena je riječ “patologija” – te će konačnu presudu objaviti na svojoj internet-stranici.

CIN-ov advokat Nedim Ademović ističe da je “apsolutno neprihvatljivo” da se u presudi navodi da novinar “mora imati dovoljno znanja ako želi da istražuje i javno piše o nekoj temi”.

“Prema ovom sudu, novinar je u obavezi da sa sigurnošću utvrdi istinitost rezultata novinarskog istraživanja. To znači da novinar mora biti ekspert za neku oblast i garantovati za tačnost, inače ne smije se baviti javnim objavljivanjem”, kaže Ademović.

On smatra da je to je sudska cenzura, te da se radi o posebno opasnim zaključcima ukoliko se novinar oslanja na dokumentaciju javnih ustanova. Prema Ademoviću, u ovom predmetu Sud nije napisao šta je tačno ili nije tačno.

U Općinskom sudu u Sarajevu su odbili komentirati ovu sudsku odluku.

“Sudija je samostalan u svom radu shodno Zakonu o sudovima u Federaciji BiH. Sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom”, navodi se iz Općinskog suda u Sarajevu.

Mehmed Halilović, pravnik i medijski ekspert, kaže da je upuštanje sutkinje u procjenu “da novinarka nije imala potrebna znanja da bi procijenila podatke koje je dobila, kompletno izvan domena onoga što nazivamo pravo na slobodu informisanja, medija i slobodu izjašnjavanja”.

“Od novinara se ne traže nikakva posebna znanja, i mislim da to nije u pitanju. Mislim da je ta sutkinja prekoračila svoja ovlaštenja i tumačenje i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i naš Zakon o zaštiti od klevete i neke norme demokratskog društva”, kaže Halilović.

U Centru za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH kažu za BIRN BiH da je veći broj slučajeva tužbi protiv novinara relativno novija pojava, da je bh. zakon “uopćen” te da je potrebno raditi sa sudijama kako bi se povećao kvalitet presuda.

Evidentan problem pravosuđa
Centar za promociju civilnog društva (CPCD) pruža pomoć medijima i novinarima u tužbama za klevetu, a advokat Davor Bunoza – koji sarađuje s Centrom – kaže da je Zakon o zaštiti od klevete jedan od “najšturijih zakona”.

“Suci, naročito mlađi, moraju znati primijeniti stavove Suda u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH koji se odnose na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Smatram da bi i svi suci trebali više koristiti sudske odluke koje se odnose na Evropsku konvenciju”, kaže Bunoza.

Analiza “BH novinara” je, prema Borki Rudić, pokazala da bh. sudovi ne procjenjuju javni interes objavljivanja informacija i zaštite prava na slobodu izražavanja prilikom izvještavanja o određenim osobama, institucijama ili postupcima javnih ličnosti.

“Veliki broj presuda protiv novinara se obrazlaže političkim kvalifikacijama i profesionalnim medijskim kvalifikacijama od strane suda, iako sudovi ne bi smjeli da se upuštaju u političke kvalifikacije, a pogotovo ne u kvalifikacije koje se odnose na profesionalne medijske etičke standarde, a da prethodno nisu koristili izjave ili pomoć vještaka iz oblasti medija”, kaže Rudić.

Ona naglašava da je za “BH novinare” problematičan veliki broj tužbi za klevetu jer se pokazalo da te tužbe postaju sredstvo pritiska na novinare i medije.

“Imamo nekoliko slučajeva gdje su podizane desetine tužbi protiv medija i novinara, vlasnika medija, i u tom mediju je objavljivano da su podizane te tužbe za klevetu i da su traženi odštetni zahtjevi, a da nikad kasnije nije objavljena informacija kako je okončan taj postupak. Veliki broj tužbi za klevetu se povlači nakon što se objavi tekst u medijima kad se postigne kad se postigne taj učinak političkog i javnog pritiska na medije na medije i urednike”, kaže Rudić.

Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH Arben Murtezić kaže da su primijetili probleme sa Zakonom o zaštiti od klevete i da dvije godine rade obuke sudija.

“Konstatovano je da je naš zakon tehnički čudan. On se uglavnom naslanja na presude Suda iz Strasbourga i sadrži opšte, generalne, pa čak i apstraktne pojmove”, kaže Murtezić.

Smatra da bi trebalo precizirati zakon, kako bi se smanjio broj tužbi i pritisaka na novinare.

“Ima, naravno, ljudi koji bolje poznaju tu materiju, nekih koji je poznaju lošije, ali to je nešto na čemu treba nastaviti raditi, jer jednostavno – to je problem koji je očigledan”, kaže Murtezić.

IZVOR: RTV SLON/DETEKTOR.BA

MC

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments