U biometrijskoj bezbjednosti BiH kasni deset godina

Iako je BiH još prije više od deset godina preuzela obavezu da uveže biometrijski sistem identifikacije na nivou svih nadležnih agencija u BiH, EU u svojim izvještajima konstatuje da ovaj proces nije završen.

U Analitičkom izvještaju EU upozoreno je da BiH još nije uspostavila sistem razmjene biometrijskih podataka, iako je u strategiji, koja je usvojena 2016. godine, to navedeno kao jedan od ključnih prioriteta.

Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU u BiH, kaže za “Nezavisne” da bh. diplomatsko-konzularne kancelarije i dalje nemaju tehničke mogućnosti za prikupljanje čak i osnovnih biometrijskih podataka, poput otisaka prstiju, dlanova, kao i fotografije i elektronskog potpisa.

”Iako sadrži dobar nivo funkcija sigurnosne provjere, trenutno korišteni informacijski sistem za migracije još ovo ne omogućava usljed nedostatka pravne osnove i tehničkih kapaciteta. Još se čeka na usvajanje zakona o strancima i njegovih podzakonskih akata, dok tehnička izvedba ovisi o raspoloživim sredstvima”, kaže Milović-Halilović.

“Nezavisne” nisu uspjele dobiti odgovor na pitanje ko je za ovaj posao nadležan i dokle se stiglo u implementaciji ovih mjera. Pravilnik o registrovanju biometrijskih karakteristika stranaca je u nadležnosti Ministarstva spoljnih poslova BiH, usvojen je 2016. godine, a u njemu su definisane procedure u vezi s ovim postupcima.

U tom ministarstvu priznaju da ovaj posao nije završen, ali odgovornost pak prebacuju na Ministarstvo bezbjednosti BiH.

“Pravilnikom o registrovanju biometrijskih karakteristika stranaca, ‘Službeni glasnik BiH’ broj 55/16, Ministarstvo inostranih poslova BiH je nadležno za uzimanje biometrijskih podataka u postupku izdavanja vize u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH i u postupku podnošenja zahtjeva za odobrenje boravka u BiH putem DKP BiH, a članom 129. Zakona o strancima BiH propisano je da se u Ministarstvu bezbjednosti uspostavlja i vodi centralna baza podataka o strancima radi evidentiranja i praćenja ulazaka, boravaka i izlazaka stranaca iz BiH i da ona sadrži službene evidencije iz člana 128. ovog zakona, među kojima su i evidencije o biometrijskim podacima podnisilaca zahtjeva za vize. Nakon što Ministarstvo bezbjednosti uspostavi ili nadogradi postojeću centralnu bazu podataka bazom biometrijskih podataka podnosilaca zahtjeva za vize, MIP će vršiti uzimanje istih”, odgovorili su oni.

U Ministarstvu bezbjednosti su nas, sa druge strane, prebacili na Kancelariju za poslove sa strancima, a u ovoj kancelariji kažu da to nije njihova nadležnost, već nadležnost Granične policije BiH, u kojoj odgovornost vraćaju na Ministarstvo spoljnih poslova BiH, uz napomenu da GP izdaje veoma mali broj viza stranim državljanima.

Iako je procedura biometrijskih podataka postala rutina i imaju je uglavnom sve zemlje, u BiH je ovo nerješiv problem u kojem nadležne institucije prebacuju odgovornost upirući prstom jedna u drugu. U EU i Americi je čak veliki broj firmi uveo biometrijsku tehniku kako bi evidentirale svoje zaposlene. Bezbjednosne mjere su već na tom nivou da, prema anketi Privredne komore SAD, gotovo 90 odsto firmi koristi biometriju, a ogromna većina ih tvrdi da se radi o veoma sigurnoj tehnologiji. Moderna biometrija kao sredstvo identifikacije se omasovila u svijetu nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine, a grupiše se u pet glavnih oblasti. Prva oblast se odnosi na elektronsko prikupljanje i identifikovanje otiska prsta, druga na elektronsko prepoznavanje crta lica putem digitalne fotografije, treća na identifikaciju glasa, četvrta na elektronski potpis, a peta na analizu DNK. U BiH se koriste prve dvije tehnike, dok je procedura elektronskog potpisa u toku, ali i ona zbog sporosti i tromosti bh. administracije još nije riješena.

Pet glavnih oblasti

Elektronsko prikupljanje i identifikovanje otiska prsta

Elektronsko prepoznavanje crta lica putem digitalne fotografije

Identifikacija glasa

Elektronski potpis

Analiza DNK

(RTV Slon/Nezavisne novine)