BH Novinari: Lokalni mediji suočeni sa sve većim pritiscima i ograničenjima

Udruženje BH Novinari predstavili su danas u Sarajevu rezultate istraživanja pod nazivom “Radni uslovi i prava novinara, zakonski okvir i upravljanje lokalnim medijima u BiH”. Kako istaknuto na prezentaciji, novinari u lokalnim medijima suočeni su sa sve većim ograničenjima u području slobode izražavanja i slobode medija, kao i nepostojanjem sistemskog pristupa suzbijanju pritisaka vlada, državnih institucija, te drugih političkih i ekonomskih centara. Kako je kazao predsjednik udruženja BH Novinari Marko Divković, država nema kapacitete da novinarima osigura siguran i neometan rad, a nedostatak adekvatnog odgovora na nasilje nad novinarima iz ovlaštenih institucija uveliko utiče na osjećaj sigurnosti novinara.

“Stanje medijskih sloboda i, opšte gledano, sigurnosti novinara, nalazi se u gorem stanju nego prije. U 2020. godini imali smo 69 različitih slučajeva nasrtaja na medijske slobode i na ličnu sigurnost novinara. Struktura nasrtaja na novinare je veća što je nivo medija niži. U lokalnim medijima stvari su mnogo gore nego što se čine, u odnosu na neke veće medije sa sjedištem recimo u Sarajevu. Problem je u materijalnom smislu, jer su ti mediji najčešće oslonjeni na budžet lokalne zajednice i najčešće se nalaze pod pritoskom lokalne partije ili načelnika/gradonačelnika. Kada je u pitanju borba za novinarska prava i slobode, nažalost predstoji nam dug i težak period” – kazao je Divković. U većini slučajeva napada na novinare ili novinarske slobode u 2020. godini policija i državno tužilaštvo nisu uspjeli zaštititi novinare, počinitelji nikada nisu pronađeni a sudovi neadekvatnim procesuiranjem kršenja prava novinara šalju poruku široj javnosti da su takvi napadi prihvatljivi. Generalna sekretarka udruženja BH novinari Borka Rudić istakla je da su u istraživanju uzeti u obzir odgovori 157 novinara iz svih vrsta medija.

“Rezultati pokazuju da je više od 40 posto novinara bilo izloženo različitim vrstama napada i da su ti napadi najčešće dolazili od političara na vlasti i od institucija, ali i od opozicionih političara koji su vršili pritisak na medije. Na trećem mjestu su oglašivaći, koji zaokružuju skupinu koja krši novinarska prava i slobode. Istraživanje je ukazalo i da 48 posto ispitanika radi više od 40 sati sedmično, što govori o prekovremenom radu za koji novinari nisu plaćeni. Također, gotovo polovina ispitanika u lokalnim medijima ima platu koja je niža od prosječne plate u BiH, dok više od 70 posto ispitanika kaže da podliježe samocenzuri jer pretpostavljaju da neke od informacija koje žele predstaviti urednici ili oni koji vode medije neće prihvatiti” – naglasila je Rudić. Dodaje da su za rješavanje ovih problema predložena tri strateška pravca. Prvi je da se radi na smanjivanju pritisaka na novinare i medije, odnosno da institucije moraju svaki od napada istražiti i sankcionirati napadača, drugi pravac se odnosi na smanjenje političkih pritisaka kroz drugačiji način organizovanja lokalnih medija, dok treći pravac podrazumijeva sveopću raspravu o budućnosti i finansiranju lokalnih medija. istraživanje je dio projekta “Slobodni mediji, slobodno društvo” koje implementira udruženje BH novinari u saradnji s Asocijacijom elektronskih medija u BiH (AEM BiH), uz finansijsku podršku Evropske unije.

Vijesti

Stay Connected

21,566FansLike
2,661FollowersFollow
17,300SubscribersSubscribe

Zadnje objave