Zaboravljen u domovini, Alan Ford ima kultni status u bivšoj Jugoslaviji

Alan Ford, talijanski strip s kraja 60-ih godina o nesretnim tajnim agentima koji se bore protiv niza bizarnih zlikovaca, uključujući jednog koji krade siromašnima da bi dao bogatima, zamišljen je kao satira.

Ali poklonicima diljem nekadašnje Jugoslavije, crna komedija s mnogobrojnim lupežima i varalicama činila se kao točan opis njihove svakodnevice.

Stvoren prije pola stoljeća iz pera talijanskih majstora stripa Lucciana Secchija i Roberta Raviole, poznatih po umjetničkim imenima Max Bunker i Magnus, Alan Ford ima kultni status na Balkanu.

Radnja je smještena u New Yorku i nudi razne kritike na pojedine aspekte američkog društva poput nesmiljena kapitalizma ili rasizma. Međutim, strip nikad nije preveden na engleski i nije uspio dosegnuti globalnu pozornicu.

U Italiji je njegova popularnost brzo izblijedjela, ali u Jugoslaviji je bio instant hit čiji se utjecaj proširio pop kulturom i izdržao test vremena pa se nova izdanja redovno tiskaju.

Antijunaci

U beogradskom Muzeju Jugoslavije upravo traje izložba posvećena originalnim crtežima i rijetkim izdanjima Alana Forda, koja je lani kratko gostovala i u Rijeci. Autor je Slovenac Rok Glavan.

“Vrlo je rijetko da strani kulturni proizvod postaje neodvojivi dio kulturnog nasljeđa zemlje primateljice”, kazao je Lazar Džamić, autor knjige o uspjehu Alana Forda u Jugoslaviji.

Priča je to o skupini tajnih agenata, osobenjaka, kojima je sjedište zamaskirano u cvjećarnicu. Na čelu grupe antijunaka vječni je ‘mudrac’ vezan za invalidska kolica, poznat po imenu Broj Jedan. Njegov je zamjenik Debeli Šef, a uz naslovnog Alana Forda, članovi su hipohondar Jeremija, ‘inženjer’ Grunf, britanski plemić i kleptoman Sir Oliver i živčani Bob Rock.

Džamić u svojoj knjizi “Cvjećarnica u kući cveća” objašnjava da je Alan Ford naišao na plodno tlo u Jugoslaviji jer ondje nadrealizam “nije umjetnička forma nego način života”.

Čitatelji koji se u stvarnosti morali nositi s beskonačnom birokracijom i raširenom korupcijom prepoznali su dio svoga društva u satiri Alana Forda. “Nama je to prirodna forma društvene organizacije”, rekao je.

Brixy

Ključni faktor za uspjeh Alana Forda na Balkanu snalažljiv je prijevod Nenada i Davora Brixyja, oca i sina koji su uspjeli prenijeti osebujan milanski humor na hrvatski i stvoriti novi oblik slenga.

Davor Brixy kaže da su ih jugoslavenske komunističke vlasti prisilile da promijene neke crteže kako bi uklonili osjetljive političke reference poput svastika na nacističkim uniformama.

“U tekstove nismo imali intervencija jer je autorov stil vrijeđanja političara, vojske i policije bilo vrlo suptilan”, rekao je.

Max Bunker, jedan od autora stripa, zna za slavu Alana Forda u ovom kutku Europe.

“Moram reći da su ljudi iz BiH, Hrvatske, Srbije, cijele bivše Jugoslavije, vrlo inteligentni jer su vrlo brzho shvatili i prihvatili moj humor”, izjavio je za Al Jazeeru prije nekoliko godina.

federalna.ba/Hina

Vijesti

Stay Connected

21,566FansLike
2,652FollowersFollow
17,200SubscribersSubscribe

Zadnje objave