Petak, 22 Oktobra, 2021
Google search engine
HomeVIJESTIBIH I SVIJETSvjetski dan prevencije astme prilika da se ukaže na značaj mjerenja polena

Svjetski dan prevencije astme prilika da se ukaže na značaj mjerenja polena

Prvi utorak u maju u cijelom svijetu se obilježava kao Svjetski dan prevencije astme u cilju podizanja svijesti o astmi, i ranom otkrivanju astme, liječenju, kontroli i poboljšanju zdravstvene zaštite oboljelih širom svijeta.

Tim povodom je Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) objavio niz preporuka i zdravstvenih savjeta, koji su objavljeni na stranici Instituta.  Ovaj datum se obilježava u periodu proljeća kada bolest ima intenzivniju aktivnost, te je to pravo vrijeme da se široj javnosti skrene pažnja na njenu sve veću učestalost, kažu iz INZ-a.

U svjetlu skretanja pažnje na važnost riziko- faktora koji dovode do pojave astme, potrebno je skrenuti pažnju na sezonski polen, i to polen drveća – rano proljeće, polen trava – kasno proljeće i ljeto, te polen korova – kasno ljeto i jesen.

Mjerenja na području ZDK

– To su alergeni s kojima se dolazi u kontakt ovisno o godišnjem dobu i podneblju u kojem se pojavljuju – polen različitih stabala, trava i korova. Kada je u pitanju utjecaj polena kao sezonskog faktora, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica započeo je u maju 2020. godine projekat sezonskog monitoringa koncentracije polena i spora u zraku na području grada Zenice sa ciljem proširenja obuhvata monitoringa na cijeli kanton. Uzorkovanje ili hvatanje polena i spora vrši se po metodologiji koja je standardizirana i istovjetna u svim zemljama Evrope i to najnovijim tipom uzorkivača, kojeg je Institut tokom prošle godine nabavio sa ciljem pružanja pravovremenih informacija osobama alergičnim na polen, ističe Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

Generalni cilj ovog projekta je pratiti sezonske promjene koncentracije polena u zraku na području Zeničko-dobojskog kantona, a time i zaštita zdravlja građana od polenskih alergija koje mogu biti preduslov razvoju alergijske astme.

Zato je neophodno uraditi ranu identifikaciju polenovih zrna u zraku, informisati javnost putem medija i materijala, izraditi objaviti polenski kalendar, kako bi građani imali pravovremenu informaciju o cvjetanju alergenih biljnih vrsta i slično.

U INZ-u ističu da sve biljne vrste koje otpuštaju polen, a posebno one čiji polen ima alergena svojstva mogu se podijeliti u tri grupe. 

Prva je drvenaste biljne vrste koje polen prema polenskom kalendaru otpuštaju već od kraja januara do početka maja, ponajviše prisutne u brdskom i brdsko-planinskom dijelu, ali i uz riječne tokove, a u njih se ubrajaju jela, javor, divlji kesten, joha, breza, grab, domaći kesten, lijeska, bukva, jasen, orah, smrča (omorika), bor, platan, topola, hrast, vrba, zova, tise, čempresi, lipa i brijest.

Druga grupa su zeljaste biljke među kojima one iz porodice trava čiji je polen prisutan prema polen kalendaru od kraja aprila do sredine septembra i prisutne su na cijelom području bez obzira na nadmorsku visinu, dok treću grupu čine zeljaste korovske biljke sa ljetno-jesenskim otpuštanjem polena, mali broj biljaka, ali sa veoma opasnim polenom, koji pri niskim koncentracijama u zraku, izaziva alergijske reakcije.

Trenutno najopasniji polen breze

Na osnovu monitoring polena kojeg vrše u INZ-u trenutno je polena breze u skali visokih koncentracija. Porodica breze obuhvaća drvenaste i grmolike biljne vrste iz ukupno pet rodova, a pretežno su rasprostranjene u sjevernim umjerenim područjima, a pojedine vrste i u tropskim planinskim područjima.

Obična breza je listopadno drvo koje može narasti u visinu i do 30 metara.  Muški cvjetovi obične breze skupljeni su u sjedeće, viseće rese koje se razvijaju u kasno ljeto i jesen, dok se ženski cvjetovi skupljeni u uspravne rese na nosačima, razvijaju u proljeće. Cvjeta u martu i aprilu, u vrijeme listanja i proizvodi najalergeniji polen među drvenastim biljkama.

– Jedno normalno razvijeno drvo breze proizvede oko 278 milijardi polenovih zrna. Razmnožava se sjemenom i izdancima. Prirodno raste na brežuljkastim, brdskim i pretplaninskim područjima. Pojedinačno i u manjim grupama raste u svjetlijim šumama te ju nalazimo u rijetkim hrastovim i grabovim šumama, uz rubove šuma, ali i na suhim padinama, pjeskovitim, glinastim i kamenitim zemljištima siromašnim hranjivim materijama. Iz polena breze do sada je izolirano 29 alergenih spojeva koji značajno mogu narušiti ljudsko zdravlje, a polen breze je jedan od glavnih alergena na području Evrope, posebno u gradskim sredinama, jer se posljednjih godina zbog velike otpornosti i lijepog izgleda, breze u sve većem broju uzgajaju kao ukrasne drvenaste biljne vrste u vrtovima i parkovima, ističe Velić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments