Nedjelja, 28 Novembra, 2021
Google search engine
HomeVIJESTIBIH I SVIJETEscobar u Kongresu danas i o stanju u BiH

Escobar u Kongresu danas i o stanju u BiH

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara, govorit će u četvrtak u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa o angažmanu američke administracije na Zapadnom Balkanu.

Eskobar, koji obavlja i funkciju specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za to područje, učestvuje u sesiji koju organizuje pododbor za Evropu, energetiku, životnu sredinu i visoke tehnologije.

Tijelo broji dvadeset članova od kojih je jedanaest iz redova Demokratske, a devet Republikanske partije.

Uoči pretresa Eskobar se javnosti obratio u utorak preko videolinka i to učesnicima Jedanaestog beogradskog bezbjednosnog foruma – organizovanog u Srbiji.

„Mnogi gledaju na Zapadni Balkan kroz prizmu devedesetih godina, dok Vašington to čini kroz prizmu 21. vijeka“, bila je jedna od poruka specijalnog američkog izaslanika.

„Želja Sjedinjenih Država je da svih šest zemalja regiona postanu članice Evropske unije. To su evropske zemlje, među kojima su neke ostvarile ogroman napredak i njihovo priključenje EU ne bi predstavljalo opasnost za postojeće članice Unije, već veliku priliku”, poručio je Eskobar u uključenju putem videolinka.

Kao jedan od najvećih izazova Eskobar je naveo razgovore političara o problemima iz devedesetih godina – mada je, kako je ukazao, trebalo odavno da budu riješeni.

“Odgovor na pitanje da li će se pojaviti ljudi sa vizijom ekonomskog napretka ili će se nastaviti razgovori o devedesetim godinama je izbor naroda, a ne vanjskih aktera. Moguće je da SAD uvedu sankcije, ali ako se to dogodi, ne radi se o glavnom oruđu, niti o rješenju” – rekao je Eskobar – konstatujući da u Srbiji postoji povezanost ekonomskih prihoda sa partijama, kao i da je Ministarstvo finansija, kako se izrazio, sprovelo kontrolu nevladinih organizacija.


Napetosti i ruski uticaj


Eskobar će o američkoj politici prema Balkanu govoriti u trenutku izraženijih tenzija u tom regionu – ponajviše na relaciji između Kosova i Srbije, u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini.

Odnose Srbije i Kosova, koji posljednju deceniju uz posredstvo Evropske unije pregovaraju o pravno obavezujućem sporazumu čija je svrha normalizacija odnosa, obilježio je novi višednevni klinč u vezi sa registarskim tablicama.

U danima nakon toga uslijedio je i spor zbog policijske akcije, prema obrazloženju kosovskih vlasti, usmjerene protiv krijumčarenja robe na čitavoj teritoriji Kosova – koja je posebno burno dočekana na sjeveru Kosova.

Spor zbog tablica privremeno je razriješen uz angažman direktnog posrednika u pregovorima dvije strane Miroslava Lajčaka i Gabrijela Eksobara. Na vrhuncu krize kosovske vlasti su na sjeveru Kosova razmjestile specijalne policijske snage, koje su po sporazumu zamijenile jedinice Misije Sjevernoatlantske Alijanse na Kosovu (KFOR).

Sa druge strane, Srbija je tokom napetosti reagovala stavljanjem u pripravnost pripadnika vojske, a granicu dvije zemlje nadlijetale su i letjelice njenog vojnog vazduhoplovstva – što je u dijelu međunarodne javnosti protumačeno kao nepotrebna militarizacija. Uz to, granicu je u društvu ministra odbrane Nebojše Stefanovića, obišao ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko.


Trzavice Crne Gore i Srbije


Izazov su i narušeni bilateralni odnosi Crne Gore i Srbije, što je stanje posebno kulminiralo tokom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve Joanikija. Taj događaj obilježile su tenzije pristalica i protivnika događaja, kao i sporadični sukobi između dijela demonstranata i policije.

Srbija je u dijelu balkanske i međunarodne javnosti označena kao država koja se aktivno i otvoreno miješala u unutrašnja pitanja svog susjeda, što su tvrdnje koje su se odnosile i na izborni proces održan u ljeto 2020. kada je smijenjena vlast Demokratske partije socijalista (DPS).

Dio srpskog rukovodstva, čiji pojedini funkcioneri promovišu ideologiju takozvanog srpskog sveta, na udaru je kritika zbog navodnog pokušaja da Crnu Goru stavi pod kontrolu Srbije. U tome, prema tvrdnjama dijela javnosti, imaju i pomoć Srpske pravoslavne crkve.

Ništa manje značajan je i uticaj Rusije rasprostranjen u više zemalja Zapadnog Balkana – među kojima su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.


Dodik i BiH


Među važnijim pitanjima je i već neko vrijeme aktuelna funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao države – pogotovo poslije sve češćih javnih istupa Milorada Dodika, člana Predsjedništva te zemlje iz redova srpskog naroda i političkog funkcionera entiteta RS, kojim dovodi u pitanje postojanje BiH i učešće srpskih predstavnika u njenim političkim, ekonomskim i vojnim institucijama.

To je u balkanskoj javnosti pokrenulo polemiku i o mogućnostima uvođenja dodatnih američkih sankcija Dodiku. Inače, zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma njemu je još 2017. uveden embargo. Njime se podrazumijeva zabrana putovanja i zamrzavanje imovine na teritoriji Sjedinjenih Država, što važi i za zemlje koje su se pridružile tom potezu.

Nakon tranzicije političke vlasti u Americi početkom godine – od njenih zvaničnika su stizala uvjeravanja da neće biti drastičnijih promjena državne politike prema Zapadnom Balkanu. Kao i da su Sjedinjene Države posvećene razvoju, dostizanju i sprovođenju reformskih procesa, čija je svrha napredak u euroatlantskim integracijama regiona, ali i poruka da u tome blisko sarađuju sa Evropskom unijom.

Istovremeno, međunarodne debate o Zapadnom Balkanu ispunili su stavovi dijela stručnjaka i bivših diplomata u Americi i šire da je za trajno rješavanje trzavica i otvorenih pitanja među zemljama regiona, kao i ubrzanje napretka euroatlantskih integracija – potreban značajniji angažman Sjedinjenih Država u tom regionu.

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments