Ponedjeljak, 8 Augusta, 2022
Google search engine
HomeVIJESTIBIH I SVIJETBorba protiv korupcije, predmet po predmet

Borba protiv korupcije, predmet po predmet

Obilježavajući Međunarodni dan borbe protiv korupcije, Meagan Smith Hrle, voditeljica OSCE-ovog Regionalnog projekta praćenja sudskih postupaka, omogućenog nesebičnom podrškom Evropske komisije, ispituje kako praćenje sudskih postupaka može pomoći  jačanju neovisnosti i integriteta pravosuđa na Zapadnom Balkanu.

-“Danas, 9. decembra, obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv korupcije, slaveći 16. godišnjicu stupanja na snagu Konvencije UN-a protiv korupcije (Konvencija).

Mi u OSCE-u obilježavamo današnji dan kao svaki drugi dan: nastavljajući predano pružati podršku 57 država članica OSCE-a u njihovoj borbi protiv nekažnjivosti, s ciljem suzbijanja korupcije.

Konvencija protiv korupcije i s njom povezane obaveze OSCE-a  od presudne su važnosti za bavljenje ovim pitanjem, jer podrazumijevaju da krivično procesuiranje korupcije više nije stvar izbora. Domaće pravosudne vlasti igraju ključnu ulogu u transformisanju svrhe tih međunarodnih instrumenata u konkretne aktivnosti, odnosno, u efikasne i djelotvorne istrage i sudske postupke, predmet po predmet, dan za danom.

Šta ljudi misle?

Iako primjećujemo visok stepen posvećenosti i opipljiv napredak u borbi protiv korupcije širom regiona Zapadnog Balkana, korupcija na visokom nivou još uvijek pronalazi načine da se širi i raste. Dio problema leži u učestaloj nemogućnosti pravosudnih institucija da počinioce pozovu na odgovornost.

Prema rezultatima istraživanja Globalni barometar korupcije – EU 2021, koje provodi Transparency International, skoro trećina od 40.000 anketiranih ljudi iz svih zemalja Evropske unije smatra da se stanje u vezi sa korupcijom u njihovoj zemlji pogoršalo, a 44 % njih misli da se situacija ne poboljšava.

Moć korupcije da oslabi vladavinu prava i potkopa povjerenje javnosti u organe i institucije vlasti posebno je očigledna na Zapadnom Balkanu. U svojoj Strategiji za Zapadni Balkan iz 2018. godine, Evropska komisija je istakla da zemlje u regionu „pokazuju jasne elemente tzv. zarobljenih država, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti.” Istraživanje Balkanski barometar za 2021. godinu takođe je pokazalo da 61% ispitanika nema povjerenja u vlast i sudstvo, dok je preko polovine ispitanika ocijenilo rad pravosuđa kao loš ili veoma loš.

Složenost krivičnog procesuiranja korupcije

Čak i u najboljim vremenima, vlasti imaju teškoća u borbi protiv korupcije. Pandemija COVID-19 još je više pogoršala situaciju; iako su sudovi bili spriječeni da čak održe i ročišta,  pandemija nije spriječila korumpirane aktere da stalno pronalaze nove načine za počinjenje krivičnih djela.

Svjedoci smo porasta korupcije unutar zdravstvenog sistema i u okviru javnih nabavki u kontekstu pandemije. U međuvremenu, pravosuđe i drugi institucionalni mehanizmi kontrole ne uspijevaju držati korak sa stepenom širenja i inventivnošću korupcije.

I dok pandemija stvara novi prostor za korupciju, povezanost između korupcije i organizovanog kriminala je sve veća, kao što se vidi iz izvještaja Procjena prijetnje od teškog i organiziranog kriminala u EU (SOCTA) za 2021. godinu. U Izvještaju se navodi da je “korupcija sastavni dio gotovo svih aktivnosti kriminalnih organizacija u EU…Korupcija je ključna prijetnja s kojom se treba suočiti u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala”.

OSCE je svjedok ove svakodnevne realnosti u sudnicama širom Zapadnog Balkana kroz sistematsko praćenje sudskih postupaka, Pravosudni organi u regionu suočavaju se sa složenim problemom efikasnog procesuiranja predmeta koji uključuju visokopozicionirane dužnosnike i optužene koji imaju bliske veze i u javnom i u privatnom sektoru, s kojima sarađuju radi sticanja lične koristi. 

Mnogi od ovih predmeta imaju direktan uticaj na bitne aspekte funkcinalne demokratije. Polarizirana politička klima takođe stvara rizik da se pravosuđe koristi kao oružje za obračunavanje sa političkim protivnicima.

Pravosuđe – posljednje uporište

OSCE već dugo prepoznaje ove izazove i radi sa domaćim vlastim na korištenju praćenja sudskih postupaka za informisanje o aktivnostima usmjerenim ka jačanju integriteta i efikasnosti pravosudnih sistemâ. 

Korištenje nepristrasnih posmatrača za praćenje sudskih postupaka unapređuje i jača vladavinu prava omogućavajući uvid u postupak i njegove rezultate koji bi inače ostali neprimijećeni, nevidljivi i bez nadzora.    

Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je preuzeo vodeću ulogu u izradi metologija i alata za praćenje sudskih postupaka, kao što je Praćenje sudskih postupaka – priručnik za praktičare. Ovo koji omogućava dosljedno praćenje sudskih postupaka uz poštivanje principa neuplitanja, u skladu sa međunarodnim načelima pravičnog postupka. Ovakvi alati su potrebniji sada, više nego ikada, jer nezavisno pravosuđe koje dobro funkcionira je zadnje uporište protiv endemske korupcije.

Uz nesebičnu podršku Evropske komisije, OSCE je pokrenuo specijalizovani regionalni projekt za praćenje sudskih postupaka u predmetima korupcije na visokom nivou i organiziranog kriminala u pet jurisdikcija Zapadnog Balkana. Ovo je dio zajedničkog napora u zagovaranju efikasnijeg odgovora pravosuđa na ova krivična djela, jačanju vladavine prava i stvaranju regionalne sinergije gdje je to prikladno.   

U konačnici, jaka i nezavisna pravosuđa utiru put dugoročnom prosperitetu i stabilnosti u regionu. OSCE i EU udružili su se sa vlastima u Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Tiranu kako bi podržali postizanje pravde i zaštitu vladavine prave, predmet po predmet”, navela je Meagan Smith Hrle, voditeljica OSCE-ovog Regionalnog projekta praćenja sudskih postupaka.

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments