Četvrtak, 18 Augusta, 2022
Google search engine
HomeVIJESTIBIH I SVIJETU odnosu na Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju – imamo najskuplje lijekove

U odnosu na Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju – imamo najskuplje lijekove

Udruženje Misli dobro je u saradnji sa USAID-om nedavno analiziralo cijene lijekova na regionalnom tržištu.

Analiza je pokazala da je veleprodajna cijena devet od posmatranih trinaest lijekova iz grupe deset najprometovanijih lijekova u BiH najviša. U poređenju sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, građani naše zemlje plaćaju najviše cijene prikazanih lijekova.

Najveću potrošnju u Bosni i Hercegovini ima lijek Herceptin koji koriste onkološki pacijenti. Ukupna potrošnja ovog lijeka u 2019. godini je iznosila 17 miliona KM. Njegova maksimalna veleprodajna cijena kao praška za koncentrat za infuziju u Bosni i Hercegovini iznosi oko 927 KM, dok je maksimalna veleprodajna cijena rastvora za injekciju 2.763. Isti lijek, istog proizvođača i istog oblika i načina pakovanja u Crnoj Gori košta 808 rastvor za infuziju, a za injekciju 2.466. U Republici Srbiji rastvor za injekciju košta 2.526 KM. U Republici Hrvatskoj rastvor za infuziju košta 799, dok rastvor za injekciju košta 2.400 KM.

Drugi lijek prema potrošnji u Bosni i Hercegovini je lijek pantoprazol. Maksimalna veleprodajna cijena praška za otopinu za injekciju od 40 mg u jednoj bočici u našoj zemlji košta više od 7 KM. U formi tableta, u pakovanju od 28 tableta, od 40 mg cijena je viša od 8 KM. Ovaj lijek prema veleprodajnoj cijeni je najjeftiniji u Crnoj Gori. Cijena istog lijeka i istog proizvođača u obliku otopine za injekciju i tableta je niža od 5 KM. U Republici Srbiji nešto skuplja nego u Crnoj Gori, ali i dalje povoljnija nego u našoj zemlji. Otopina je skoro 6, a tablete nešto manje od 8 KM. Republika Hrvatska i dalje kao jedina članica Evropske unije, maksimalnu veleprodajnu cijenu za prašak ima manju od 7 KM, a tablete za 7 KM i 70 feninga. I tako za veliki broj lijekova.

Cijena lijekova koju na kraju plate građani je viša jer u nju ulazi i maksimalna maloprodajna cijena i PDV. Koji su opet najviši u regionu. Pa se tako na nabavnu vrijednost lijeka koja ne može da prijeđe maksimalnu veleprodajnu cijenu utvrđenu putem Pravilnika o lijekovima, u Republici Srpskoj zaračunava maksimalna maloprodajna marža od 20%, a u Federaciji BiH 25 posto plus PDV od 17 posto.

To u konačnici formira najveću cijenu lijeka u regionu. Primjera radi, Bosanci i Hercegovci će za mast Kloramfenikol platiti više od 10 KM, dok istu građani Crne Gore plate skoro pet puta manje – nešto više od 2 marke, a građani Srbije 3 puta manje, odnosno nešto više od 3 marke.

Građani naše zemlje svjesni su da plaćaju više od susjeda. Stoga se mnogi od njih odlučuju na kupovinu lijekova u regionu.

Jedan od najvećih razloga ovakvih cijena, jeste visina PDV koja bi, da je diferencirana, uveliko rasteretila građane. Također, regulativa koja se odnosi na ovaj sektor, prema upućenima, ide u korist veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka.

To potvrđuje podatak da na lijeku koji košta hiljadu KM, apoteka u RS-u može zaraditi 200, u Federaciji 250 KM, a apoteke u Crnoj Gori oko 180 KM, u Hrvatskoj 100, a u Srbiji oko 15 KM.

Iz Udruženja Misli dobro, kao najveći problem detektovali su upravo Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, za čiju su izmjenu podnijeli i inciijativu.

Spomenutim pravilnikom, koji je uveden 2017. godine, utvrđeno je i nadzorno tijelo. Međutim, ono do sada nije funkcionisalo – tačnije, nije radilo. Kako to obično i biva u našoj zemlji, formiramo brojna tijela, a potom ih samo plaćamo za nerad.

federalna.ba

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments