Utorak, 17 Maja, 2022
Google search engine
HomeBIZNISEkonomisti upozoravaju: Povećanjem akciza gubi država

Ekonomisti upozoravaju: Povećanjem akciza gubi država

U vrijeme teške finansijske krize za građane, vlasti bi ozbiljno trebale razmišljati o promjeni politike akciza u BiH, upozoravaju ekonomsti. Kako јоš traje blokada rada vlasti na razini BiH, o takvim strateškim potezima niko ne razmišlja. Ukidanje akciza u određenim oblastima moglo bi biti jedno od rješenja za ublažavanje posljedica krize, jer zasad služe tek za punjenje budžeta.

U vrijeme krize očekuje se nedovoljno značajna beznačajna proizvodnja duhana, ističu proizvođači. Oni sa područja Semberije, kažu, proizvodnja gotovo isčezla, dok je u drugim dijelovima države uništena. Iako imamo prirodne resurse, ljude i opremu, proizvodnja duhana će uskoro biti prošlost.

“Da li vi vidite perspektivu u ovom poslu? Ne, ne vidim više perspektivu, jer ovo neko otprilke s namjerom ide da ugasi, ovo je jedina orgazovana poizvodnja na području Semberije”, kazao je Dragan Jović, poljoprivredni proizvođač duhana.

Razlog za to, kažu upućeni, jeste nebriga entitetskih vlasti i neprofesionalan odnos UIO BiH koja je svojim mjera i visokim nametima uticala na desetkovanje proizvodnje.Tvrde, povećanjem akciza gubi država, a buja crno tržite.

“Mi smo predlagali upravi i vlastima da se smanje akcize na cigarete, smanjenjem akciza na cigarete imali bi veći prihod u budžetima zato što bi dio crnog tržišta prešao u legalne tokove i na taj način ostvario bi se veći prihod, ali nema dovoljno sluha od onih koji treba da donesu izmjene zakona”, ističe Svetozar Mihajlović, savjetnik direktora u preduzeću Duvan, Bijeljina.

Podaci govore da su se akcize godinama samo povećavale. Iako je jedan cilj ispunjen ubiranje prihoda, vidljivi ekstrafiskalni efekti nisu postignuti, smatraju stručnjaci. Namjenskog usmjeravanja ka zdravstvu nema, što bi trebala biti svrha. Umjesto toga imamo prikupljanje akciza u budžete bez jasne namjene.

“Mislim da na koncu akcizna politika onako kako je postavljena da sama po sebi nije daleko od ciljeva koji su pred njom. Da li su ti ciljevi bili pravi, da li bi se prihodi od akciza trebali preusmjeravati u specifičnije oblasti to je nešto drugo. Ja sam svakako za to, ali trenutno to jednostvano na takav način nije postavljeno”, pojašnjava Mirza Kršo, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

“Onog trenutka kada UIO ova sredstva rasporedi prema resornim ministarstvima finansija i nadležnoj službi za finansiranje Brčko distrikta tu prestaje nadležnost UIO a dalje raspodjela tih prihoda je pitanje entiteta i Brčko distrikta”, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Upravo u doba krize vlastima bi trebao biti prioritet novi fisklani model i akcizna politika, pojašnjavaju ekonomisti. Primjera radi,samo za litar motornog benzina od 2,49 maraka, na više strana, država uzme 1,11 maraka. I upravo bi akcize na naftu i naftne derivate mogle biti jedno od rješenja,kao i privremeno ukidanje parafisklanih nameta.

“Ali ono još bitnije kada govorimo o krizi poskupljenja jesu akcize na naftu i naftne derivate sada je pravo vrijeme da se privremeno spusti ovo akcizno opterećenje, a kako bi se omogućilo da dođe do pada cijene goriva u kratkom roku i na taj način bi se pomoglo privrednicima, a i građanima”, pojasnio je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Praksa pokazuje da je vrlo teško mijenjati zakone i propise koji se odnose na indirektno oporezivanje u našoj zemlji. Pogotovo u vrijeme blokada i kada ne postoji politička volja da se pomogne privredi, pa ni u vrijeme teške finansijske krize. Dok oni nemaju volje građani sve manje vide perspektivu u BiH, a sve više je vide preko granice.

RTV Slon/akta.ba

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments