Srijeda, 18 Maja, 2022
Google search engine
HomeVIJESTIBIH I SVIJETBiH otpisuje 35 ruskih vojnih helikoptera: Od ukupno 42, ispravna su samo...

BiH otpisuje 35 ruskih vojnih helikoptera: Od ukupno 42, ispravna su samo četiri američka

Iz Ministarstva obrane BiH navode kako “određeni broj” helikoptera uslijed zastarjelosti, isteka resursa i više utvrđenih neispravnosti osnovnih sklopova, nije isplativo remontirati

Oružane snage Bosne i Hercegovine (BiH) trenutno raspolažu s 42 helikoptera, ali su ispravna samo četiri američka Bell UH-1H-II Huey II koje su Sjedinjene Američke Države donirale BiH krajem prošle godine.

u su i tri francuske Gazele SA-341 i četiri američka UH-1H starija više od 30 godina od kojih su neki u upotrebu ušli u vrijeme Vijetnamskog rata sredinom prošlog stojeća.

Preostalih 35 helikoptera su Mi-8, proizvedeni u bivšem Sovjetskom Savezu i svi će biti otpisani, javlja Radio Slobodna Evropa.

“Mislim da je jasno iskazano opredjeljenje da se napuštaju stari helikopteri kod kojih su resursi istekli. Pokazalo se da nismo bili u prilici izvršiti remont i produžiti vijek uporabe ruskih helikoptera”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Mijo Krešić, zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove.

POSLJEDNJI SERVISIRAN PRIJE 11 GODINA

Iz Ministarstva obrane BiH navode kako “određeni broj” helikoptera uslijed zastarjelosti, isteka resursa i više utvrđenih neispravnosti osnovnih sklopova, nije isplativo remontirati.

Posljednji remont je rađen 2011. godine u Ukrajini, na helikopteru Mi-8MTV, u zrakoplovno-tehničkom zavodu u Sevastopolju, na poluotoku Krimu koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Vijeće ministara BiH je 2013. odobrilo 7,48 miliona maraka (oko 3,83 miliona eura) za remont dva ruska transportna helikoptera Mi-8MTV-1 i Mi-8T. Nakon toga, raspisan je tender koji je trajao od 2016. do 2018. godine. Iste godine je poništen, jer nijedna ponuda nije bila prihvatljiva.

Ministarstvo obrane BiH navodi za RSE da bi okvirna cijena remonta helikoptera Mi-8MTV-1, prema pristiglim ponudama, iznosila oko 5,37 miliona maraka (oko 2,75 miliona eura), a drugog helikoptera tipa Mi-8T oko 9,77 miliona maraka (oko pet miliona eura).

“Cijeneći činjenicu da osigurana sredstva (3,83 miliona eura) nisu dovoljna za remont dva helikoptera, procedura ugovaranja usluga remonta nije pokrenuta u 2021. godini”, pojasnili su za RSE iz Ministarstva obrane BiH.

Mijo Krešić, zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove, za RSE je najavio kako je izgledno da će se od remonta ruskih helikoptera odustati.

“Mislim da je generalno jedno opredjeljenje prema novim helikopterima koje je SAD donirao Oružanim snagama BiH”, kazao je Krešić.

Na konačnu odluku o otpisu ruskih letjelica utječe i činjenica kako su glavni remontni zavodi za ove helikoptere u Rusiji, koja je pod zapadnim sankcijama, te u Ukrajini gdje je u toku ruska agresija.

Ostale mogućnosti su servisi u nekih bivšim sovjetskim republikama, poput Azerbajdžana, ili u zemljama koje su glavni kupci ruskog naoružanja poput Indije i Egipta.

PILOTI NA OBUCI

Što se tiče novonabavljenih američkih helikoptera Bell UH-1H-II Huey II, isporuka je izvršena početkom decembra 2021.

Četiri helikoptera, dopremljena iz SAD, vrijedna su 38.539.378 dolara (oko 35 miliona eura). BiH je sredstva dobila kroz dva programa Vlade SAD-a za pomoć međunarodnim partnerima u prodaji i financiranju nabavke vojne opreme i obuku (Foreign Military Sales i Foreign Military Financing).

To je modernizirana, poboljšana i za održavanje jeftinija varijanta helikoptera opće namjene UH-1H Iroquois (poznat i kao “Huey”), koji se od ranije nalaze u inventaru Brigade zračnih snaga i protuzračne obrane Oružanih snaga BiH, pojasnili su iz Ministarstva obrane BiH.

Dodaju da Brigada time “može nastaviti i još bolje izvršavati zadaće zračnog prijevoza, medicinske evakuacije, gašenja požara, traganja i spašavanja, kao i ostale zadaće u ispunjavanju glavnih misija Oružanih snaga”.

Piloti su završili adaptacijsku obuku na tim helikopterima u junu 2021. godine u Fort Worthu u Teksasu. Helikopterske posade podijeljene su u dva skvadrona.

Iz Ministarstva obrane BiH navode kako su posade 2. helikopterskog skvadrona u Rajlovcu kod Sarajeva u potpunosti prošli obuku. Trenutno traje obuka posada 1. helikopterskog skvadrona koji je smješten na aerodromu Mahovljani kod Banje Luke.

“Mislim da će naši piloti biti spremniji kvalitetno, dobro i u potpunosti upravljati ovim novim helikopterima s obzirom da prolaze obuku. Mislim da ćemo moći odgovoriti izazovima koji su pred nama u smislu korištenja i pružanju potpore civilnim vlastima”, kazao je za RSE Mijo Krešić, zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove.

U BUDŽETU NI EURO ZA MODERNIZACIJU

Od 2017. godine, kad je usvojen dokument Pregled obrane i dokument o modernizaciji Oružanih snaga BiH, do danas iz budžeta BiH za modernizaciju nije izdvojen ni euro.

Uložena su tek simbolična sredstva i to unutarnjom preraspodjelom novca u Ministarstvu obrane BiH, te kroz donacije opreme, najviše iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Turske, ali i iz Kine.

Državni budžeti za tekuću 2022., ali ni proteklu 2021. godinu nisu usvojeni zbog blokade državnih institucija koje se financiraju na osnovu kvartalnih odluka Vijeća ministara BiH o privremenom financiraju. Zbog toga nema ni novih ulaganja.

U budžetu za 2020. za Oružane snage BiH bilo je namijenjeno oko 140 miliona eura. Taj novac se uglavnom troši na plaće, smještaj i putne troškove vojnika Oružanih snaga i uposlenika Ministarstva obrane BiH, te “tekuće troškove”, poput goriva, loživog ulja za zagrijavanje kasarni i slično.

JE LI BIH VOJNO NEUTRALNA?

Tri od sedam zemalja bivše Jugoslavije nije pristupilo Sjevernoatlantskom savezu (NATO), osnovanom 1949. godine koji danas broji 30 članica od čega 28 u Europi uključujući i Tursku čiji je jedan dio u Aziji, te Sjedinjene Države i Kanadu u Sjevernoj Americi.

Srbija je proglasila vojnu neutralnost. Kosovo nije član Ujedinjenih nacija i ne priznaje ga nekoliko zemalja članica NATO-a i Europske unije te nema oružane snage u klasičnom smislu.

BiH je 2018. godine primljena u Akcijski program za članstvo (MAP) u NATO-u koji je, pojednostavljeno, pripremna faza za punopravno članstvo.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 28. septembra 2005. Zakon o obrani BiH s 33 glasa “Za”, od ukupno 42 zastupnika. Zakonom su integrirane dvije entitetske vojske – Vojska Republike Srpske s Vojskom Federacije BiH koja je pak nastala spajanjem Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane.

U tom zakonu se, između ostalog, navodi da će državna vlast “provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”. Bošnjački i hrvatski političari zbog toga kažu da BiH nije vojno neutralna zemlja.

Članstvu u NATO-u protive se sve parlamentarne stranke iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta. Inzistiraju na tome da se o eventualnom članstvu u NATO-u treba raspisati referendum, ali i da će “koordinirati sve poteze po tom pitanju sa Srbijom”.

Narodna skupština Republike Srpske je 9. oktobra 2017. donijela “Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske”. Ona je gotovo identičnog sadržaja kao i “Rezolucija o vojnoj neutralnosti” koju je donijela Republika Srbija deset godina ranije, 26. decembra 2007.

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments