Utorak, 17 Maja, 2022
Google search engine
HomeVIJESTIBIH I SVIJETRomi danas slave Đurđevdan, jedan od svojih najznačajnijih praznika

Romi danas slave Đurđevdan, jedan od svojih najznačajnijih praznika

Romi danas slave Đurđevdan (Ederlezi), jedan od svojih najznačajnijih praznika. Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg umivanja i kupanja započinje slavlje uz igru, pjesmu i bogatu trpezu.

Praznik se slavi na različite datume, u zavisnosti od kalendara koji se poštuje, kao što je slučaj i s drugim kršćanskim blagdanima. Tako katolici ovaj praznik obilježavaju 23. aprila, dok ga pravoslavci slave 6. maja.

Đurđevdan u narodu predstavlja granicu između zime i ljeta. Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neuporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan (Ederlezi) jedan od najznačajnijih praznika.

Najrasprostranjeniji običaji koji se vežu za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene ljekovite biljke te kupanje u rijeci. Đurđevdansko cvijeće od kojeg se pletu vijenci bere se unaprijed, a običaj je da vijenci od đurđevka i maslačka stoje na vratima sve do praznika naredne godine.

Pripreme započinju dan prije, a značajan dio obilježavanja ovog blagdana predstavlja i Đurđevdanski uranak te kupanje na rijeci prije zore.

Običaj je da na taj dan najstariji član porodice ustaje u zoru, umije se napolju, uzima drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili “zdravi kao dren”. Nakon toga počinje slavlje uz muziku, igru i što bogatiju trpezu.

Međutim, kako nam je jučer rekao predsjednik Udruženja „Kali Sara-Romski informativni centar“ Dervo Sejdić, način u proslavljanju se znatno promijenio s obzirom na ekonomsku situaciju.

– Tradicija je da se večeras, 5. maja ide po izvorsku vodu i okolno rastinje. Bere se cvijeće i mlada žara i to se potopi u vodu kojom se sutra ujutru ranije, kada se ustane ili neko ni na spava. Oni koji ustanu rano se okupaju tom vodom, a oni koji imaju blizu rijeku ili jezero se okupaju u rijeci ili na izvoru vode. Oni koji imaju sreće da žive u čišćoj prirodnoj okolini onda se valjaju po travi, po rosi – kazao je Sejdić.

Ističe da u današnje vrijeme, nažalost, sve je manje tih običaja, tradicije, pogotovo kada je u pitanju rosom, odnosno valjanje po travi.

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments