Izvještaj: Četvrtina građana tvrdi da su im stranke nudile novac za glas

0

Građani BiH nemaju povjerenje u izborni sistem u BiH, a čak četvrtina tvrdi da im je nuđen novac da glasaju za određenu stranku ili pojedinca, proističe iz istraživanja “Percepcije javnosti o izborima u BiH”, koje je uradila Kancelarija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH.

Naime, 41,3 odsto ispitanika smatra da izborni sistem u BiH ne omogućava istinski odraz volje građana, dok samo 28,2 odsto ispitanika vjeruje da to izborni sistem omogućava u potpunosti.

Sličan je odnos i kad je u pitanju pravednost izbornog sistema, jer 42 odsto ispitanika, kako je navedeno, smatra da se izbori provode na nepravedan ili uglavnom nepravedan način, dok suprotno misli njih samo 23 odsto.

Na pitanje “Koliko često mislite da se dešavaju izborne prevare u BiH”, njih gotovo 90 odsto vjeruje da se to dešava, dok samo 6,2 odsto kažu da se izborne prevare ne dešavaju nikad.

Iako građani tvrde da postoje nezakoniti pokušaji da ih natjeraju da glasaju na određen način, njih samo 9,5 odsto ističe da su prijetnje prijavili, dok ih 6,8 odsto tvrdi da su ucjenjivani i da su to prijavili.

“Istraživanjem su otkrivene najčešće prakse prevara u svrhu izborne manipulacije. Novac je nuđen 25,8 odsto ispitanika da bi glasala ili glasao za određenu stranku ili kandidata. Više od jednog od pet ispitanika je prijavilo da ih je neko iz biračkog odbora instruirao za koga da glasaju”, istaknuto je u istraživanju.

Kada je riječ o slabljenju integriteta izbornog procesa, u izvještaju ističu da se građani najviše pribojavaju neregularnosti pri brojanju glasova na biračkim mjestima, a 22 odsto ih smatra da se izborne prevare dešavaju na višim instancama, odnosno u opštinskim izbornim komisijama ili na nivou Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Njih 15 odsto smatra da su problematični birački spiskovi, odnosno neregularnosti u njima.

Kada je riječ o povjerenju, 64 odsto ne vjeruje biračkim odborima, 65 odsto ih ne vjeruje opštinskim izbornim komisijama, CIK-u BiH ne vjeruje 59 odsto, dok medijima ne vjeruje 58 odsto građana. Nevladinim organizacijama, prema ovom istraživanju, ne vjeruje 55 odsto, političkim strankama ne vjeruje 69 odsto građana, 60 odsto ne vjeruje tužilaštvima, a 57 odsto ne vjeruje sudovima.

“Ispitanici smatraju da je važno izmijeniti Izborni zakon, 64,6 odsto podržava ovaj stav, a 14 odsto je izjavilo da izmjene zakona nisu važne”, naglašeno je u izvještaju.

Vehid Šehić iz Koalicije građana “Pod lupom” kaže za “Nezavisne novine” da su nedavno nametnuta tehnička rješenja visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju prvi korak ka većem integritetu izbornog procesa, ali ističe da to još nije dovoljno.

“Dok se ne uvedu nove tehnologije, a smatram da će to biti već na lokalnim izborima, neće biti u potpunosti zaštićen integritet. Građani imaju i veliko nepovjerenje prema političkim strankama jer su svjedoci masovnog kršenja Izbornog zakona”, smatra Šehić.

On ističe da će Koalicija “Pod lupom” uspjeti da pokrije oko 30 odsto svih biračkih mjesta posmatračima, s tim da će se fokusirati na ona mjesta koja su najkritičnija.

“Mi imamo svoje metode i procedure i gledaćemo da pokrijemo kritična biračka mjesta u okviru jedne izborne jedinice, odnosno tamo gdje je najveća mogućnost kršenja zakona. Imaćemo i mobilne timove koji će obilaziti i ona mjesta gdje nemamo stalnog posmatrača”, rekao je Šehić.

Azra Husarić Omerović, novinarka BIRN-a, za “Nezavisne novine” kaže da se izborne prevare procesuiraju malo i sporo i uglavnom pogoduju počiniocima, odnosno političkim strankama, jer su, kako ističe, kazne uslovne ili novčane u iznosu koji ne oštećuje iste u mjeri u kojoj su ugrozili ili narušili izborni integritet.

“Nedavno je u Doboju podignut niz optužnica za članove biračkih odbora, ali tu ostaje problem u sankcionisanju političkih stranka, odnosno naredbodavaca takvih postupanja”, smatra ona.

Dodaje da pravosuđe vrlo malo radi na izbornim nepravilnostima iako sve monitoring organizacije i novinari ukazuju na brojne zloupotrebe.

“Sud BiH je prošle godine donio tri presude za osobe iz Brčkog zbog izbornih prevara na općim izborima 2018. godine, čime su osuđeni uslovno na šest mjeseci zatvora, ali bez izvršenja ukoliko ne počine neko krivično djelo u roku od tri godine, što čak nije nijedan mandat do narednih općih izbora. Samim tim, oni već u narednom mandatnom ciklusu izbora mogu ponoviti isto djelo i zloupotrijebiti izborni proces”, kaže ona.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here