Mr. med. sci. Iveljić dr. Ivana, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije – smanjite riziki od kardiovaskularnih bolesti, počnite od danas

0

“Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrti, od kojih u svijetu godišnje umre preko 18 miliona ljudi. Svjetski dan srca se obilježava svake godine 29. septembra da bi se ljudi sto više informirali o kardiovaskularnim bolestima (KVB) , uključujući u najvećem procentu bolesti srca i moždani udar, kao vodeće uzroke smrti u svijetu. Danas treba svi zajedno da odlučimo da svaki dan podstičemo sebe i svoje najmilije, našu zajednicu, okolinu, a mi ljekari i naše pacijente da se pokrenu i počnu brinuti o sebi. Procenat smrtnosti od ovih oboljenja je jako veliki naročito u nerazvijenim zemljama, te zemljama sa niskim prosječnim primanjima u koje, nažalost spada i Bosna i Hercegovina. U našoj zemlji, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti. Ne mora biti ovako. Čineci male promjene u našim životima možemo smanjiti rizik od KVB, te poboljšati naš kvalitet života i postaviti dobar primjer za buduće generacije”, – pojasnila je za Radio Srebrenik mr. med. sci. Iveljić dr. Ivana, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, šefica odjeljenja Interventne kardiologije UKC-a Tuzla.

Šta su to kardiovaskularne bolesti?

To su bolesti srca i/ili krvnih sudova (arterija i vena) . Srce je veličine šake i predstavlja najjači mišić u našem tijelu. Faktori rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti su pušenje, šećerna bolest, povišen krvni pritisak, povišen holesterol i nezdrava ishrana.

Kako mozemo pomoći sebi?

Hrana je najveći prijatelj ali i najveći neprijatelj našeg organizma. Poznata izreka kaze – „Ono smo što jedemo“. Počnimo od danas. Pokušajmo povećati konzumiranje voća i povrća (vise od 200 gr. svaki dan), te umjereno konzumirati orašaste plodove. Voće, povrće i orašasti plodovi su nešto što u našoj zemlji još uvijek ima u svakom dvorištu. Trudimo se ograničiti unos soli i sećera u toku dana. Ukoliko smo u mogućnosti, pokušajmo u ishranu uvesti piletinu  i ribu – barem jednom sedmicno. Najveći neprijatelj našeg organizma su tzv. „trans nezasićene masnoće“, to su oni dodaci prehrani koji se dodaju u tzv „brzu hranu“ da bi bila ukusnija. Sto više hrane spremimo u kućnim uslovima, više ćemo paziti šta pojedemo. Pokušajmo izbjeći gazirana pića i zaslađene sokove a što više piti vodu. Prestati pušiti. Pušenje oštećuje krvne žile, povećava krvni pritisak i smanjuje izdržljivost tokom fizičkog napora, čime dovodi do povećanog rizika za nastanak krvnog ugruška što dovodi do moždanog i srčanog udara. Prestankom pušenja nakon 8 sati povećava se razina kisika u krvi, za 2-12 sedmica poboljšava se cirkulacija i funkcija pluća, a za godinu dana rizik za dobivanje smrtonosnog srčanog udara se smanjuje na polovinu.

Svaki puta kada odlučimo da provedemo vrijeme ispred televizora, sjetimo se da samo 150 minuta (2,5h) sedmično umjerene fizičke aktivnosti smanjuje rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti za 30% , a za šecćernu bolest za 27%. Samo 150 minuta sedmično! Povećanjem ovog vremena još više smanjujemo ove rizike.

Ovo su neke stvari koje već od danas možemo početi primjenjivati. Ono što ne mozemo promjeniti je genetika i spol. Ali možemo pokušati promjeniti gore navedeno i krenuti od danas.

Obavite preventivni pregled. Izmjerite pritisak. Uradite nalaze krvi sa posebnim osvrtom na lipidni status (uključujuci HDL i LDL – tzv „dobri i loši holesterol“), i krenite od danas.

Sve ove stvari vas ne čine samo zdravijim, nego vam i omogućavaju da uživate u zdravijem životu, koji je, nažalost samo jedan, izjavila je za Radio Srebrenik dr. Iveljić i dodala da je to ono što svojim pacijentima priča svaki dan. Zdrave životne navike, nakon toga lijekovi, pa tek onda, ukoliko su potrebne neke dodatne intervencije na srcu, put su do zdravog i dugovječnog života.

Svoj uspješan rad, odnosno rezultate rada s svojim pacijentima u Tuzli, dr. Iveljić je prezentovala na najvećim kongresima interventnih kardiologa širom svijeta, od evropskog koji se održavao u Parizu, do onog za Aziju, Australiju i Pacifik koji se održavao u Singapuru, te u Dubaiju, najvećem kongresu za Bliski Istok.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here