Odluka o nepokretnoj imovini je bila očekivana – država je iznad entiteta

0

Nadležnost nad nepokretnom imovinom ima isključivo država, entitetske nadležnosti nad njom ne postoje. Jasno i nedvosmisleno u novoj odluci ukazao je Ustavni sud BiH. Naime, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda državnog parlamenta, sud je utvrdio da bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini.

Stavljanjem zakona van snage, Ustavni sud bio je jasan: Entitet nema ustavnu nadležnost da regulira pravnu materiju o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u, to može isključivo država BiH.

“Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske, jer je to nadležnost Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je stavio sporni zakon van pravne snage“, navodi se u presudi.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj plenarnoj sjednici je, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretn…

Imovina je temelj za svaku funkcionalnu i ekonomski stabilnu državu. No, postoje i oni koji te temelje redovno zadrmaju. Nakon što je Zakon o nepokretnoj imovini usvojen u RS-u, izazvao je brojne reakcije. Dževad Mahmutović, koji je u aprilu ove godine ispred šest delegata Doma naroda podnio Ustavnom sudu BiH Zahtjev za ocjenu ustavnosti, poručio je kako je sada krajnje vrijeme da se u RS-u shvati da se ova pitanja trebaju rješavati u parlamentu. Da je odluka očekivana, tvrdi još jedan od šest apelanata – Zlatko Miletić ističe kako to mora biti jedno od prioritetnih pitanja i može se riješiti na jedan elegantan način ako postoji politička volja: “Dio objekata, zemljišta i drugog za koje je interesovana država – a tih stvari je mali broj, između tri i pet posto – da država uzme, a ostalo da se da na upravljanje entitetima, kantonima i gradovima”.

Nije se dugo čekalo na prvu reakciju iz RS-a. I to od Milorada Dodika, čovjeka kojem je cilj samo jedan, degradirati sve državno. Poručio je da nepokretna imovina pripada entitetima, a da Sarajevo pokušava neustavno da ovlada onim što ne pripada BiH: “Imovina pripada entitetima po Dejtonskom sporazumu, u Ustavu piše da sve ono što izričito nije dato Bosni i Hercegovini – ne pripada Bosni i Hercegovini. Na taj način Bosna i Hercegovina nije nikako mogla da ovlada bilo čim osim onim što entiteti daju. Ustavni sud je nakaradan sud, sve što sam ikada rekao najgore o tom sudu i sad bih ponovio”.

Put do ocjenjivanja ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS-a bio je dug. Sporni Zakon je trebao da stupi na snagu 13. aprila. Međutim, preduhitrio ih je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Iskoristio je Bonske ovlasti i suspendovao zakon, te donio odluku da se ne provodi do odluke Ustavnog suda BiH.

Inače, visoki predstavnik je proglasio da je svaki zakon kojim se omogućava prenos imovine pod zabranom pravno ništavan. No, pod znakom pitanja ostaje ko odlučuje o ništavnosti. Posebno u BiH, jer entitet Republika Srpska svako malo odluči neku ovlast s državnog spustiti na nivo na kojem ne može biti – entitetski. Ostaje nejasno šta su ovim zakonom pokušavali postići, jer ishod su znali. Međutim, svim pokušajima jedno je zajedničko – ići kontra države i njenih institucija.

Ustavni sud BiH je stavio van snage Zakon o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj. To znači da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost nad kontrolom materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini i koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS-a, jer je to nadležnost države Bosne i Her…

“Namjere su da javna preduzeća u RS-u postaju vlasnici nepokretne imovine koja ima status i odrednicu državne imovine. Još jednom se teritorija i vlasništvo te teritorije izjednačavaju, sve je to u suprotnosti sa ranije donesenim presudama Ustavnog suda”, podsjetio je Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu.

A prethodno donesene presude samo su potvrdile današnju odluku. Ustavni sud BiH je na sjednici u julu, odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda RS-a za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika, utvrdio da osporeni zakon nije u skladu s Ustavom BiH. Mehanizmi sankcionisanja onih koji Ustav krše u BiH postoji, zakonom je propisan, ali niko ga ne provodi. Svaki budući pokušaj ove vrste može biti spriječen jedino onda kada državno tužilaštvo pokrene postupke protiv osoba kojima, izgleda, nikada neće biti jasno da se odluke suda ne komentarišu – nego provode.

federalna.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here