Strah od koronavirusa zaslužan za manji broj novorođene djece u Evropi

0

Evropa je zabilježila pad od 14 posto u broju rođenih beba u januaru 2021. godine u usporedbi s novorođenom djecom u istom mjesecu prethodnih godina, a taj je pad vjerojatno potaknut strahom od zdravstvene krize izazvane Covidom-19 tokom prvog vala pandemije, smatraju stručnjaci, prenosi DW.

Naučnici iz Švicarske objavili su da su zemlje s najstrožim karantinskim mjerama početkom 2020. godine i prenatrpanim jedinicama intenzivne njege doživjele najveći pad živorođene djece devet do deset mjeseci kasnije.

Tim naučnika smatra da strah potaknut Covidom-19, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu Human Reproduction, može dovesti do “dugoročnih posljedica na demografiju, posebno u zapadnoj Evropi gdje stanovništvo ubrzano stari”.

– Čini se da je pad broja rođenih u razdoblju od devet mjeseci nakon početka pandemije češći u zemljama u kojima su zdravstveni sistemi bili u problemima i bolnički kapaciteti bili nedovoljni – rekao je autor studije Leo Pomar.

Razlozi se također mogu naći u tzv. lockdownima ili potpunim zatvaranjima svih društvenih aktivnosti i mjerama društvenog distanciranja kako bi se pokušala obuzdati pandemija.

Što su odredbe karantina bile duže, to je manje trudnoća bilo u tom razdoblju, čak i u zemljama koje nisu bile ozbiljno pogođene pandemijom.

– Vjerujemo da je strah parova od zdravstvene i socijalne krize u vrijeme prvog vala Covid-19 pridonio smanjenju živorođene djece devet mjeseci kasnije – pojasnio je Pomar. 

Engleska i Wales su u januaru 2021. godine zabilježili pad živorođene djece od 13 posto u usporedbi sa januarom 2018. i 2019. godine, dok je broj rođenih beba u Škotskoj smanjen za 14 posto.

Litvanija i Rumunjska zabilježile su najveći pad živorođene djece, 28 odnosno 23 posto.

Švedska, koja nije imala karantin, ali je imala visok broj smrtnih slučajeva, nije doživjela pad živorođenih, otkrili su naučnici.

Ovaj podatak zapravo ukazuje na činjenicu da je trajanje karantina ključan faktor direktno povezan s padom novorođene djece u januaru 2021. godine u usporedbi sa januarom 2019. i 2018. godine. 

– Povezanost koju smo pronašli s trajanjem karantina možda nam govori o mnogo složenijem fenomenu jer su karantini bili rezultat odluka koje su donosile vlade država kao krajnju mjeru za suzbijanje pandemije. Trajanje perioda lockdowna imalo je direktan uticaj na reproduktivni potencijal u društvu – rekao je Pomar.

– Ova zapažanja su bitna jer nam govore o ljudskom reproduktivnom ponašanju, gdje se broj novorođene djece mijenja tokom dramatičnih događaja, epidemija i globalnih kriza – rekao je Christian De Geyter, profesor na Univerzitetu u Baselu.

federalna.ba/Fena

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here