Univerzitet u Tuzli ostaje bez studenata: Za 12 godina broj brucoša smanjen za čak 75,91 posto

0

Univerzitet u Tuzli i dalje se suočava s problemom sve manjeg broja upisanih studenata, a razlika između brucoša prije 12 godina i danas je u njih čak 4.098. Razlozi su brojni, a cjelokupan društveni sistem ne čini mnogo kako bi sasjekao korijen problema.

U aktuelnu akademsku godinu na Univerzitetu u Tuzli nakon tri upisna roka primljeno je 1.300 brucoša koji su raspoređeni na 12 fakulteta i Akademiji dramskih umjetnosti. U odnosu na akademsku 2010/2011. godinu to je manje njih za čak 75,91 posto.

Naime, u toj akademskoj godini bilo je upisano 5.398 studenata, nakon čega je uslijedio kontinuirani trend opadanja broja novih brucoša. Akademsku godinu kasnije, broj novoupisanih studenata bio je 4.879, a zatim 3.915.

Neumoljiv pad brojeva

Dok su nadležni poručivali da čine sve kako bi se trend okrenuo u drugom smjeru, brojevi su neumoljivo padali. Nakon posljednjeg upisa studenata, rektorica tuzlanskog univerziteta Nermina Hadžigrahić ističe da je potrebno otvoriti studijske programe koji su konkurentni na tržištu rada.

“Ove godine imamo upisan nešto manji broj studenata u odnosu na prethodnu. Nažalost, ove godine je i broj svršenih srednjoškolaca koji su imali pravo nastavka obrazovanja manji u odnosu na prethodne godine. Trebamo se svakako prilagođavati tim trendovima koji su prisutni ne samo kod nas, već i u čitavoj regiji. U tom pogledu se trebamo truditi da otvaramo nove studijske programe u saradnji sa tržištem rada. Svakako bi trebalo raditi i na uspostavljanju studija na engleskom jeziku jer je to način na koji se može privući veći broj studenata”, navodi Hadžigrahić.

Najveći interes studenti su ove godine iskazali za tehničke i medicinske nauke, gdje se posebno ističu Mašinski i Farmaceutski fakultet. S druge strane, najmanja zainteresovanost ove godine je bila za Prirodno-matematički, tačnije Odsjek biologije te za Filozofski fakultet, odnosno Odsjek historije.

Osim manjeg broja srednjoškolaca, kao glavni uzroci kontinuiranog pada novoupisanih studenata ogleda se i u odlasku stanovništva iz Bosne i Hercegovine, otvaranje privatnih fakulteta te gubitak povjerenja u državne univerzitete. Problemi su to sa kojima se sistem ne hvata ukoštac.

Manje studenata i u domu

Smanjenje broja brucoša lančano se odražava i na druge segmente obrazovanja te prateće elemente. Između ostalog, na zahtjev Studentskog parlamenta Univerziteta u Tuzli omogućen je prijenos čak četiri ispita u narednu akademsku godinu, što izaziva različite reakcije šire akademiske zajednice. Tok studente jedni podržavaju, drugi se protive takvoj odluci, navodeći da ona ne donosi mnogo dobroga.

Također, sve se odražava i na rad Studentskog centra u Tuzli, čiji su kapaciteti u aktuelnoj akademskoj godini ispunjeni 80 posto. Zbog toga su promijenjeni i kriteriji za prijem studenata.

Za prijem studenta na stanovanje u studentskom domu donedavni uslov je bila minimalna udaljnost od 30 kilometara, ali je ta kilometraža sada upolovljena. Mjesečna naknada za boravak košta 280 KM, od čega studenti plaćaju 91, dok se iz kantonalnog budžeta izdvaja 189 maraka.

Kantonalni ministar obrazovanja i nauke Ahmed Omerović ističe da je nedavno 76 nadarenih redovnih studenata dobilo i stipendije, u ukupnom iznosu od hiljadu i po konvertibilnih maraka.

“Ministarstvo obrazovanja i nauke i Vlada Tuzlanskog kantona i dalje će nastaviti podržavati studente u materijalnom, ali i svakom drugom smislu”, dodao je kantonalni resorni ministar prilikom prijema novih studenata u aktuelnu akademsku godinu.

Inače, odlazeća Vlada Tuzlanskog kantona, nedavno je u istu ravan stavila privatne i javni univerzitet koji egzistira u ovoj regiji naše zemlje.

Resorno ministarstvo nije dalo saglasnost na odluke senata pet visokoškolskih privatnih ustanova u TK te je zatražila da utvrde nove prijedloge broja studenata kao i prethodne godine, što je na kraju i učinjeno.

Usto, nastavljeno je stezanje obruča oko rada privatnih univerziteta, na način da je studentima omogućen upis samo na licencirane studijske programe.

Oblast obrazovanja u Tuzlanskom kantonu u kontekstu rada privatnih visokoškolskih ustanova bila je prilično neuređena u proteklim godinama, a djelovanje fakulteta bez akreditacija i neophodnih licenci u ovom dijelu naše zemlje predstavljalo je svakodnevnu pojavu.

Nerijetko su takve ustanove bile i na meti istražitelja, sporne diplome pojedinih funkcionera predmet su policijskih provjera, a na ledini su se našli i studenti koji čekaju na dokaz o završenom dodiplomskom studiju.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here