Postoje razni oblici invaliditeta, svaki težak na svoj način, a posebna vrsta je psihosocijalni, koji je u većini slučajeva okarakterisan kao nevidljivi invaliditet. Društvo vrlo često odbacuje ovu vrstu invaliditeta jer još uvijek nije razvijena svijest o zaštiti mentalnog zdravlja.

 ”Građani vrlo često nisu upoznati sa problemima psihosocijalnog invaliditeta i imaju vrlo često otpor, strah, stigma je velika, needuciranosti najviše. Osobe sa psihosocijalnim invaliditetom su naši sugrađani, oni su naše radne kolege, prijatelji, u školi. Okruženi smo i radimo i živimo zajedno sa njima i trebali bi mnogo više učiti, graditi”. rekla je  Sandra Marković, članica Stručnog odbora Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji ”Feniks” Tuzla.

Vrlo često zbog okoline, osobe sa pogoršanim mentalnim zdravljem se teško usuđuju potražiti pomoć. Međutim, ima određenih pomaka, pa u posljednjih nekoliko godina sve više osoba traži pomoć.

”Mi imamo na nekim mjesečnim izvještajima konstantno povećanje zbog težine situacije u kojoj se društvo nalazi, i mi moramo odgovoriti tim izazovima ne samo Centar nego sve sfere društva. Moramo raditi u sinergiji” – dodao je Nedim Ajšić, okupacioni terapeut Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.

Kada se osoba odluči potražiti pomoć, najbitnijii je prvi kontakt sa ustanovama koje pružaju pomoć u takvim slučajevima. U procesu liječenja bitna je prevencija, a pored nadležnih veliku ulogu ima i porodica i okruženje.

”Radimo sa  porodicama, kako je njegovo socijalno okruženje, jako je bitno da kada pacijent bude otpušten znamo gdje ide, u koju sredinu. Napravi se plan zaštite, daju se sve upute, vodi se kontrola. Ugovore se i kontrolni pregledi u matičnoj ustanovi”naglasila je Emina Hujdur, glavna medicinska sestra Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla

Osobe sa pogoršanim mentalnim zdravljem vrlo često su meta stigmatizacije kroz koju se krše osnova ljudska prava. Naročito je to slučaj sa osobama sa invaliditetom.

”Mi se svakodnevno suočavamo sa brojnim izazovima, svakodnevnica nam je stresna. Svakodnevno se suočavamo sa brojnim stresnim situacijama jer namamo dovoljno mogućnosti da se ostvaraju prava i sve to utiče na naše psihičko stanje. Ono što svi moramo jeste postavtti više pažnje, potražiti pomoć stručnjaka”- zaključila je Adisa Kišić, glasnogovornica Informativnog centra za osobe sa invaliditetom ”Lotos”.

U Bosni i Hercegovini prije 22 godine usvojena je UN-ova Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, a od tada nisu postignuti mjerljivi pomaci. Još uvijek su na snazi zakoni koji su diskriminatorni na osnovu kojih je osobama sa invaliditetom u većini slučajeva uskraćeno pravo na uživanje pravne i poslovne sposobnosti, navode predstavnici organizacija koje okupljaju osobe sa invaliditetom. Potrebno je da kao društvo radimo više na razumijevanju invaliditeta, poručuju.

RTV Slon