Tuzla i Živinice imaju najzagađeniji zrak u Tuzlanskom kantonu. Slažu se s tim nevladine organizacije ali i vladine institucije koje vrše mjerenja kvalitete zraka. Ipak u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice TK, kada je u pitanju ova zima, kažu da je situacija povoljnija u odnosu na prethodne. Do sada nije bilo proglašenja epizode zagađenja, za razliku od ranijih zima, kada su one bile proglašavane po nekoliko puta zbog prekomjernog broja zagađujućih čestica u zraku.

”Ove zime imamo nešto bolju situaciju nego prije dvije godine zahvaljujući takvim vremenskim uslovima da dolazi do padavina, da imamo promjenu kretanja zraka, imamo vjetar”, kaže Goran Mišić, pomoćnik ministra za zaštitu okolice TK.

Takve vremenske prilike trebale bi biti i narednih dana, predviđaju meteorolozi, što svakako pogoduje čistijem zraku.

”Promjenjive vremenske prilike sa padavinama očekuju se do 12. februara. U Bosni i na planinama Hercegovine izgledan je snijeg, a u južnim dijelovima Hercegovine obilna kiša. Hladnije vrijeme izgledno je od 7. februara pa do kraja prognoznog perioda 12. februara”, navodi Bakir Krajinović, meteorolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu.

No, vremenske prilike samo su jedan od faktora koji utiče na kvalitetu zraka. Drugi faktori, a njih je mnogo više, vezani su za novac, odnosno ulaganja u sprječavanje zagađenosti zraka koje naša država nema. Trenutno je Bosna i Hercegovina zemlja u razvoju, pa i ne čudi što se vrlo malo pažnje posvećuje ovoj problematici, kažu nadležni.

”Sve su zemlje Zapada prošle kroz ovu fazu industrijalizacije, mi smo još u toj fazi, siromašno smo društvo. Zaštita okoliša iziskuje velika sredstva, kako nastojanja od strane države, vlasti tako i od svakog građanina”, riječi su Mišića.

Od ranije su poznati najveći uzročnici zagađenja zraka u našoj zemlji. Struka navodi da su na prvom mjestu individualna ložišta, zatim slijedi industrija, potom saobraćaj i spaljivanje otpada. Država je donijela određene propise i zakone, kakvi se primjenjuju u Evropskoj uniji, međutim, Bosna i Hercegovina daleko je od tih propisa, jer nemamo uslove za njihovu provedbu. Sve dok bude tako, situacija po pitanju zagađenosti zraka bit će ista.

Na primjeru saobraćaja može se vidjeti gdje je naša zemlja. Prosječna starost automobila u Bosni i Hercegovini je 17 godina, dok je u Evropi taj prosjek manji od devet godina. Veliki broj automobila na bh. cestama ne ispunjava najvažnije evropske standarde, koji se odnose i na ispušne plinove iz automobila. Zagađenje zraka šteti ekosistemu, ali i nanosi velike štete zdravlju čovjeka, i to zapravo znači da veliki dio građanstva danas ne živi u zdravom okruženju. Nadležni kažu da će naša zemlja u budućnosti morati pokazati više interesovanja po pitanju smanjenja zagađenosti zraka, ukoliko želimo krenuti naprijed ka Evropskoj uniji.

DK