Deset udruženja žrtava podnijelo je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu – razrješenje glavnog tužitelja BiH.
Kao razlog navode da “postoje ozbiljni, brojni i osnovani razlozi za sumnju da je glavni tužitelj BiH počinio teške disciplinske povrede službene dužnosti”, a među njima je i kako navode, opstrukcija u primjeni zakona i nesavjesno obavljanje dužnosti.

“Postoje kontinuirani propusti u postupanju Tužilaštva BiH pod rukovodstvom glavnog tužitelja, koji ukazuju na selektivnu primjenu zakona, izostanak institucionalne reakcije u predmetima od najvišeg javnog interesa i ozbiljno narušavanje povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija”, ističu.

Također, navode kako “u brojnim predmetima ratnih zločina i drugih krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH istražne radnje nisu blagovremeno preduzimane, postupci se godinama nalaze u fazi predistražnih radnji bez valjanog obrazloženja i nije ispoštovan standard „razumnog roka“”.

“Ovakvo postupanje predstavlja tešku povredu službene dužnosti i suprotno je domaćim i međunarodnim pravnim standardima. Posebno zabrinjava izostanak optužnica protiv odgovornih lica za opsadu Sarajeva, neprocesuiranje drugih sistemskih i dokumentovanih ratnih zločina te ignorisanje postojećih domaćih i međunarodnih presuda, kao i raspoloživih dokaza. Ovi propusti imaju direktne i teške posljedice po prava žrtava i njihovih porodica, ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i kredibilitet i ugled Tužilaštva BiH”, naveli su.

Smatraju da ovo predstavlja povrede dostojanstva žrtava, te da se nepostupanjem u predmetima ratnih zločina i drugim javno osjetljivim slučajevima žrtvama uskraćuje pravo na pravdu, produbljuje se njihova retraumatizacija i grubo se narušava princip poštovanja ljudskog dostojanstva.

“Posebno je problematično svođenje izuzetno složenih i društveno osjetljivih pitanja negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca na formalno-tehnička pitanja, čime se zanemaruje suština problema i šteta koja se nanosi žrtvama. Kao ilustrativni primjeri navode se slučaj murala Ratka Mladića u Banjoj Luci i postavljanje spomen-ploče na Vracama u čast Ratka Mladića, u kojima nije otvorena istraga, iako postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela negiranja ratnih zločina, glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca, izazivanja međunacionalne mržnje i razdora i povrede važećih krivičnih propisa Bosne i Hercegovine. Izostanak reakcije Tužilaštva BiH u navedenim slučajevima predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužitelja”, naveli su.

Zahtjev su podnijeli Udruženje Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, “Žena Podrinja”, “Majke Srebrenice”, “Žene Srebrenice”,Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.; inija civilnih žrtava rata KS, Unija civilnih žrtava rata FBiH, Udruženje porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija, te Udruženje žrtava i svjedoka genocida.