Subota, 20 Aprila, 2024

O značaju referenduma i nezavisnosti BiH na naučnoj konferenciji govorila istaknuta akademska imena

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu u partnerstvu sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Zenici i Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca danas je u Sarajevu u povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, organizirao naučnu konferenciju “1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine – izazovi i perspektive”.

Konferencija, održana na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, okupila je ugledna imena akademske i šire društvene zajednice.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj kazao je da je Dan nezavisnosti BiH značajan datum u novijoj historiji BiH, te da je današnja konferencija nastojanje akademske zajednice UNSA, Univerziteta u Zenici i VKBI kao suorganizatora, da još jednom pred javnošću iskažu poštovanje prema onima koji su iznjedrili uspješan referendum.

– Referendum je Dan nezavisnosti obezbijedio kao pretpostavku za priznavanje BiH kao nezavisne države, nakon raspada Jugoslavije, pred Ujedinjenim nacijama i da na taj način građani BiH dobiju svoju nazavisnu, nadjeljivu, jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu. U znak zahvalnosti svim onim koji su svoje živote utkali u slobodu koju danas imamo mi smo kao akademska zajednica odlučli da kroz ovu konferenciju, na bazi naučnih saopštenja i onog što će danas bit sadržano u ovom događaju, odamo poštovanje onima koji su organizirali referendum, ali i braniteljima države BiH. I akademska zajednica, koja je u tom periodu učestvovala u oslobodilačko-odbrembenom ratu, danas na ovaj način kroz svoje akademsko djelovanje daje doprinos – kazao je Škrijelj.

Akademik Mirko Pejanović navodi da je 1. mart 1992. bio historijski događaj, “jer je BiH u jednom historijskom kontekstu nestajanja jugoslovenske socijalističke federacije bila pred izazovom hoće li ostvariti svoju političku budućnost u smislu definisanja državno-pravnog statusa u novim istorijskim okolnostima ili će postati teritorij drugih interesa”. 

– Kao odgovor na taj izazov, nastala su dva velika istorijska konsenzusa. Jedna su postigle dvije vladajuće stranke SDA i HDZ, zajedno sa pet opozicionih stranaka, koje su tada imale stanovište da BiH, na temelju dotadašnjeg istorijskog razvoja, ima pravo kao i druge jugoslovenske republike da odredi svoju budućnost samostalno i u tom smislu je nastao prijedlog i izgrađen drugi konsenzus, a to je da se pozovu građane BiH da oni svojom voljom odluče o državno-pravnom statusu BiH – kazao je Pejanović.   

Podsjetio je da je na referendum izašlo 64 posto građana koji su svojom voljom izglasali državno-pravni status suverene nezavisne države BiH.

– Izglasali su tako da je 99,44 posto onih koji su izašli na referendum potvrdno odgovorilo na referendumsko pitanje: Da li ste za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana i narioda bošnjačkog, srpskog, hrvatskog i pripadnika drugih naroda koji žive u BiH. U ovom pitanju je sadržan onaj glavni princip prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, a to je da je BiH država svojih građana i država koja istovremeno osigurava ravnopravnost naroda. Na temelju rezultata referenduma i zemlje članice Evropske unije i velike svjetske sile, među kojima i SAD, su BiH dodijelile međunarodno prizanje – kazao je Pajanović.

Rektor Univerziteta u Zenici Jusuf Duraković smatra da akademska zejednica više nema pravo da šuti. 

– Moramo se obraćati, moramo govoriti o svim bitinim pitanjima za ovu državu. Konferencije i okrugli stolovi neće riješiti pitanje BiH. Bez dijaloga nema napretka. Svi moramo puno više ulagati u znanje, aplikativno, prenosivo znanje i u ekonomski razvoj ove države – kazao je Duraković.

Između ostalih, kao izlagači na konferenciji su učastvovali Miro Lazović, Mirko Pejanović, Ejup Ganić, Ivo Komšić, Rifat Škrijelj, Jusuf Duraković, Jasmin Ahić, Lada Sadiković, Vahid Karavelić i drugi.

federalna.ba/Fena

VIJESTI

Najnovije vijesti