Bosna i Hercegovina danas proslavlja važnu godišnjicu. Prije 33 godine postala je članica Ujedinjenih nacija. Zastava naše zemlje podignuta je na jarbolu na East Riveru ispred zgrade u UN-a u Njujorku, zajedno sa zastavama Slovenije i Hrvatske. Svjedoci tog vremena podsjećaju da je tada 76 država svijeta dalo Bosni i Hercegovini međunarodno priznanje. To je bio period borbe za slobodu i nezavisnost. Danas 33 godine poslije, Bosna i Hercegovina je u najizazovnijem vremenu od tada.

Nakon što je zastava postavljena na jarbol u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija obratio se tadašnji ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić. U svom govoru, između ostaloga, upozorio je da se u Bosni i Hercegovini počinje događati genocid te je pozvao Savjet bezbjednosti UN-a da aktivira Poglavlje 7. Povelje Ujedinjenih nacija, koje dozvoljava međunarodnu vojnu intervenciju radi očuvanja regionalnog mira i stabilnosti.

“Međunarodna zajednica je priznala našu nezavisnost. Danas smo počastvovani što su nas UN prihvatile u svoje članstvo. Dok smo slobodni od opresije, nismo slobodni od agresije. Kročili smo na najduži put u našim životima. Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere da se zaustavi vladavina terora u BiH, našoj zemlji prijeti ljudska tragedija katastrofalnih razmjera”, rekao je tom prilikom tadašnji ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić.

Ovaj datum jedan je od najznačajnijih u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine. Prijemom BiH u UN stekli su se temeljni preduslovi pravne i svake druge prirode da se u odnosima Bosne i Hercegovine sa svijetom realizuju svi oni sadržaji i oblici na temelju kojih je jedna država prisutna na međunarodnoj političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i svakoj drugoj sceni.

“Državnost BiH je ovjerena onoga trenutka kada smo postali članica UN-a kao nezavisna, suverena država. To je na neki način, znate, urađeno je sve samo nismo bili u gruntu upisani, to je jedna stvar. Tako da je to datum kada smo mi, u suštini, u gruntu upisani”, smatra ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija.

Danas 33 godine poslije pred Bosnom i Hercegovinom su najveći izazovi. Udar na ustavni poredak i njenu državnost izraženiji je više nego ikada. I danas Vijeće sigurnosti UN-a raspravlja o sigurnosnoj situciji u BiH i to je zabrinjavajuće.

“Mislim da smo mi trenutno u jednoj svakoj političkoj, krizi koja i čiji se kraj trenutno ne nazire i mislim da smo dalje nego što smo bili jučer”, mišljenja je bivši direktor SIPA-e Perica Stanić.

“Ali je vrijeme da se taj proces završi do kraja. Da Bosna i Hercegovina bude uređena kao zemlje EU. Bilo koji model zemalja EU za mene je prihvatljiv”, ističe ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

“Pa mi smo nekako na prekretnici, ovo je naš Staljingrad, da li ćemo nastaviti kao do sada, stalnim tenzijama, korupciji, propadanju, iseljavanju, ili ćemo napraviti zaokret ka izgradnji pravne države, vladavine prava, da država stoji iza svakog čovjeka”, kaže predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Brojni su problemi koji i dalje ostaju na čekanju – uz kandidatski status u EU, članstvo u NATO-u, a čeka se i donošenje brojnih strategija, koje će doprinijeti standardu u privredi, poljoprivredi, infrastrukturi, ali i boljem životu bh. građana.

“Pozivam sve građane, agencije i institucije Bosne i Hercegovine da poštuju zakone države BiH, entiteta Republika Srpska, entiteta Federacija BiH i Brčko Distrikta i, što je najvažnije, Ustav BiH”, apeluje je stručnjak iz oblasti sigurnosti Ahmed Kico.

Bez obzira na sve poteškoće, podizanje zastave BiH ispred UN-a ostaje trajni simbol prve velike diplomatske pobjede nezavisne Bosne i Hercegovine. Taj trenutak je potvrdio međunarodno priznanje suvereniteta zemlje i označio početak nove faze u njenom odnosu sa svijetom.