Uvoz električne energije u BiH u prvih šest mjeseci ove godine čak četiri puta je veći nego prošle godine, a za taj uvoz je potrošeno 320 miliona KM. To znači da BiH trenutno mora kupovati mnogo više struje iz inostranstva nego ranije, što značajno opterećuje ekonomiju.

S druge strane, proizvodnja električne energije u BiH je u padu. U prvih šest mjeseci proizvedeno je 6,6 teravatsati (TWh) struje, što je 3 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Kada se gleda potrošnja unutar zemlje, ona je bila 5,5 TWh, što znači da BiH ukupno proizvodi više nego što troši, ali taj višak se smanjuje.

Izvoz električne energije je u ovom periodu bio 3,8 TWh, što je 7 posto manje nego prošle godine. Međutim, iako smo izvezli manje struje, zarada od izvoza je porasla – na 470 miliona KM, što je 60 posto više nego prošle godine. To ukazuje da su cijene električne energije na tržištu porasle.

U isto vrijeme, uvoz električne energije iznosio je 2,7 TWh, što je otprilike isti nivo kao prošle godine. Međutim, zbog viših cijena, potrošeno je znatno više novca za tu istu količinu struje.

Neto izvoz, što znači razlika između količine struje koju izvezemo i one koju uvezemo, iznosio je 1,1 TWh, što je 15 posto manje nego prošle godine. A kad se gleda zarada – neto prihod od izvoza je bio 150 miliona KM, što je 29 posto manje nego prošle godine.

Na kraju, stručnjaci objašnjavaju da je glavni razlog lošijih rezultata u proizvodnji nedostatak uglja, koji je osnovni energent za termoelektrane, te loša hidrologija, što znači da je bilo manje padavina i vodostaj rijeka je bio nizak, pa su hidroelektrane proizvodile manje struje.

Uz rekordan uvoz, BiH čeka i više račune za struju

Dok uvoz električne energije u BiH bilježi četverostruki rast u odnosu na prošlu godinu, a na taj uvoz je već potrošeno 320 miliona KM, dodatnu zabrinutost izaziva i prijedlog za poskupljenje električne energije koji je Elektroprivreda BiH krajem juna dostavila Federalnoj regulatornoj komisiji za energiju (FERK). Prema tom prijedlogu, cijena električne energije za domaćinstva i druge korisnike bila bi povećana kroz tzv. blok-tarife, gdje bi u najvišem, crvenom bloku, rast cijene bio oko osam posto.

FERK još uvijek razmatra da li su ispunjeni svi uslovi za prihvatanje prijedloga i, ukoliko da saglasnost, nove cijene bi mogle stupiti na snagu od 1. septembra. To znači da bi domaćinstva mogla osjetiti dodatni finansijski teret upravo u trenutku kada je uvoz električne energije rekordan, a domaća proizvodnja opterećena padom zaliha uglja i lošom hidrologijom. RTV SLON