Pitanje minimalne plate svakako je jedno od najaktuelnijih u medijskom prostoru Federacije, ali i države u cjelini, s obzirom na to da snažna inflatorna kretanja, kao i izražen i kontinuiran rast životnih troškova, posebno cijena hrane, svakodnevno umanjuju vrijednost mjesečnih primanja. Nakon što je u utorak Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine na sastanku s predstavnicima poslodavaca i Vladom Federacije predložio da minimalna plata u 2026. godini iznosi 70 posto prosječne plate u Federaciji, vode se iscrpni razgovori o toj temi koja najviše zanima najveći broj radnika u ovom entitetu, a koji očekuju da novi rast plata pomogne u suočavanju sa snažnim inflacijskim pritiscima, piše Večernji list BiH. Odgovor na to pitanje nismo dobili ni danas, ali bismo ga mogli dobiti 18. decembra, na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potvrdio je za Večernji list da je prijedlog sindikata o podizanju minimalne plate na 70 posto prosječne, što bi iznosilo oko 1120 KM, upućen partnerima, ali se oni na ovom sastanku o tome još nisu izjasnili. Nova prilika pružila se već danas na novom sastanku socijalnih partnera, ali bez postizanja dogovora, pa bi konačan odgovor mogao biti poznat 18. decembra, kada se očekuje sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća. Pitanje minimalne plate svakako je jedno od najaktuelnijih u medijskom prostoru Federacije, ali i države u cjelini, s obzirom na snažna inflatorna kretanja i kontinuiran rast životnih troškova, posebno cijena hrane, što svakodnevno obara vrijednost mjesečnih primanja.
A hoće li Vlada i poslodavci uvažiti prijedlog sindikata, pitanje je na koje još nema jasnog odgovora. Ono što je, ipak, izvjesno jeste da će doći do povećanja minimalne plate, mada ne u onom obimu kao početkom 2025. godine, kada je Vlada donijela odluku kojom je plata povećana sa 619 na 1000 KM. O toj temi govorio je i federalni premijer Nermin Nikšić, koji je u razgovoru za TVSA rekao kako trenutno nisu realni zahtjevi o povećanju plata na 1200 do 1600 KM, zavisno od stručne spreme, dodajući kako je siguran da su to realne potrebe i da je potrebno osigurati što kvalitetniji standard radnika.
Podsjetio je da su se prošle godine odlučili za “šok-terapiju” povećanja minimalne plate na 1000 KM jer razgovori sa poslodavcima i sindikatima nisu davali rezultat. Dodao je i da je postojao strah kod poslodavaca, ali da ti isti poslodavci danas na sjednicama Ekonomsko-socijalnog vijeća u potpunosti podržavaju tu odluku. Premijer Nikšić naveo je i da su se tada pojavili brojni analitičari koji su prognozirali svojevrsnu kataklizmu i gubitak 25 hiljada radnih mjesta, što se nije obistinilo.
Šta će biti s minimalnom platom 2026. godine? Nikšić naglašava da “šok-terapija” nije nešto što se može ponavljati svake godine, podsjećajući da je ove godine izdvojeno oko 140 miliona KM iz budžeta FBiH i Zavoda za zapošljavanje za poticaje za očuvanje radnih mjesta, kao i da su omogućene dvije uredbe o isplati neoporezivih sredstava. Kaže kako će se za 2026. godinu donijeti odluka o povećanju plata onoliko koliko formula za usklađivanje kaže — bilo to 10, 20, 30, 50 ili 100 maraka.
U kontekstu novog zakonskog rješenja o MIO, Nikšić je najavio da će se ono do kraja godine naći u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, objašnjavajući da Vlada mora provesti veliki broj provjera. Pitanje penzionog sistema neodvojivo je vezano uz tržište rada, a u tom smislu valja istaći da je trenutni omjer radnika i penzionera 1,2:1, što je, kako je upozorio premijer, ogromna disproporcija. Budžet jeste garancija isplate penzija, pa je tako u 2023. godini isplaćeno više od 500 miliona KM, dok je za ovu godinu planirano 350 miliona iz budžeta samo kako bi se zadržale postojeće penzije, a sa redovnim usklađivanjem to će iznositi oko 600 miliona KM.
U narednoj godini, s povećanjem, radi se o dodatnoj milijardi maraka. Nikšić kaže da će se Vlada odgovorno postaviti i potražiti način da ispuni obaveze prema najstarijoj i najugroženijoj populaciji, ali da pri tome neće pribjegavati populističkim mjerama. Poručio je i da će biti učinjeno sve kako bi penzioneri imali redovna primanja, a kada je riječ o povećanju penzija, bilo to 17 ili 25 posto, jasno je da će uvijek biti onih koji neće biti zadovoljni.
