U skladu sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, dječiji dodatak iznosi 19% minimalne plate, dok je cenzus za ostvarivanje prava na dodatak postavljen na 40% minimalne plate po članu domaćinstva, što sada iznosi 400 KM.
Povećanje minimalne plate u Federaciji BiH dovelo je do većeg iznosa mjesečne naknade za dječiji dodatak, ali i do rasta broja korisnika ovog prava. U samo četiri mjeseca broj djece koja u Federaciji BiH ostvaruju pravo na ovu naknadu porastao je za 14.455. Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, za decembar 2024. godine izdato je 47.622 naloga za isplatu dječijeg dodatka, dok je za mart tekuće godine dječiji dodatak obuhvatio 62.077 djece, za što je izdvojeno 15.668.435 KM, piše Večernji list BiH.
Donošenjem odluke o minimalnoj plati u FBiH, koja u 2025. godini iznosi 1000 KM, došlo je i do povećanja dječijeg dodatka sa dosadašnjih 117 KM na 190 KM po djetetu. U skladu sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, dječiji dodatak iznosi 19% minimalne plate, dok je cenzus za ostvarivanje prava na dodatak postavljen na 40% minimalne plate po članu domaćinstva, što sada iznosi 400 KM umjesto prošlogodišnjih 247 KM po članu porodice.
Dakle, četveročlana porodica sada može imati primanja do 1600 KM mjesečno i ostvarivati pravo na dječiji dodatak, dok su prošle godine mogli biti korisnici ove mjere samo ako su im primanja bila niža od 1000 KM. Ipak, i pored povećanja broja korisnika, dječiji dodatak još uvijek prima manje od jedne šestine djece s prostora ovog bh. entiteta. Naime, procjenjuje se da u FBiH živi 395.000 djece mlađe od 18 godina, a gotovo polovina njih živi na granici siromaštva. To je jedan od razloga zbog kojih se u ovom bh. entitetu počelo razmišljati o dječijem dodatku za svu djecu. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u konsultacijama i saradnji s UNICEF-om, započelo je proces ispitivanja mogućnosti da se u FBiH uvede univerzalni dječiji dodatak.
Ova inicijativa bi podrazumijevala da svako dijete ima pravo na ovu vrstu naknade. Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH podsjećaju da je pravo svakog djeteta na podršku i brigu države neupitno.
Međutim, trenutni Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom predviđa dječiji dodatak kao mjeru u borbi protiv siromaštva djece i prvenstveno je usmjeren na one porodice koje se nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji, zbog čega se pravo na dodatak ostvaruje na osnovu prihodovnog cenzusa porodice. – To ne znači da kao društvo ne težimo širem obuhvatu i boljem modelu podrške za svu djecu. Upravo kroz studiju o mogućnostima uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka nastojimo pronaći rješenja koja bi omogućila da dječiji dodatak obuhvati, ako ne svu djecu, onda barem što veći broj djece u FBiH – kazali su iz ovog ministarstva.
Početne analize bile su fokusirane na ključna pitanja prilagođavanja postojećeg modela dječijeg dodatka na putu ka univerzalnom dječijem dodatku. Iz resornog ministarstva su za medije istakli kako je analiza iskustava drugih zemalja pokazala da većina evropskih država teži univerzalnom ili stopostotnom obuhvatu dječijim dodatkom. Takođe su objasnili da se prilikom oblikovanja optimalnog modela za FBiH, osim iskustava drugih zemalja, analiziraju i finansijski troškovi različitih modela (kvazi)univerzalnog dječijeg dodatka i upoređuju s budžetskim kapacitetima – kako federalnog, tako i kantonalnih nivoa. Takođe se analiziraju i kapaciteti federalnih i drugih institucija i organizacija (kao što su centri za socijalni rad i općinske službe) u vezi s administriranjem pojedinih modela itd.
– Na osnovu provedenih analiza i razrade različitih modela, izaći ćemo s prijedlogom odgovarajućeg rješenja za FBiH – zaključili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, dodavši kako univerzalni dječiji dodatak smanjuje rizik od siromaštva, povećava pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti te dugoročno doprinosi jačanju ljudskog kapitala i ekonomskoj stabilnosti zemlje.
