Uvoz bespilotnih letjelica ili dronova u Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina bilježi snažan i kontinuiran rast, što je ovu tehnologiju iz hobi sfere stavilo u fokus državnih institucija i sigurnosnih politika. Naime, Raport saznaje da će uskoro svi dronovi teži od 249 grama biti uvršteni na Listu roba posebne namjene što uvoz i izvoz ovih uređaja stavlja pod strožiji režim kontrole.
Iako većina dronova koji ulaze u BiH nije vojna oprema niti roba dvojne namjene, institucije su procijenile da njihova nekontrolisana dostupnost može imati negativan utjecaj na sigurnost.
Očigledno je postalo jasno da se dronovi, osim za snimanje i rekreaciju, mogu zloupotrijebiti za neovlašteni nadzor, ugrožavanje privatnosti, ali i za ozbiljnije sigurnosne incidente, zbog čega je postalo evidentno da postojeći propisi ne prate stvarno stanje na terenu.
Važeći Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima u BiH propisuje obavezu samo evidencije svih dronova čija je maksimalna masa pri polijetanju veća od 249 grama, a manja od 25 kilograma i za većinu njih ne trebaju psoebne dozvole pri uvozu.
Idu na Listu roba posebne namjene
Ali, uvrštavanjem na Listu roba posebne namjene uskoro će se svi dronovi teži od 249 grama naći u posebnom režimu kontrole.
Naveo je to i Kordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje u svom izvještaju za prošlu godinu koji će se uskoro naći pred Vijećem ministara BiH.
Važno je naglasiti da se ovim pristupom ne uvodi zabrana uvoza dronova. Naprotiv, cilj je uspostavljanje jasnih pravila, prema kojima mali dronovi lakši od 249 grama ne bi podlijegali obavezi pribavljanja dozvola, dok bi se za teže i tehnički sposobnije modele uveo sistem prethodne kontrole.
Kordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje u svom izvještaju je podsjetio da se Lista roba posebne namjene koja je na snazi od 2017.godine ažurira i s ciljem da država odgovori na ubrzan tehnološki razvoj i da su u toku završne konsultacije sa nadležnim državnim, entitetskim, odnosno kantonalnim ministarstvima i organima Brčko distrikta BiH po pitanju izrade Liste roba posebne namjene, odnosno nevojne robe za komercijalne svrhe koje zbog svojih karakteristika mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš, odnosno sigurnost Bosne i Hercegovine.
Stalni rast uvoza dronova, najviše ih je iz Kine
Nova Lista roba posebne namjene ubuduće će osim bespilotnim letjelicama težim od 249 grama biti proširena i sa uvrštavanjem signalnih pištolja i drugih naprava predviđenih za izbacivanje signalnih raketa, a između ostalog i zaštitne opreme i njihovih komponenti, zaštitnih prsluka ili zaštitne odjeće, dijelova, pribora i posebne opreme, kao što su naprave za prigušivanje zvuka, optički ciljnici za sportsko i lovačko oružje, laserski mjerač daljine, monokulari, termovizijske kamere, termovizijski nišani i IC nišanski uređaji, adapteri za optike, monokulare, red dot i slični proizvodi.
Raport je u Upravi za indirektno oporezivanje BiH provjerio koliko je bespilotnih letjelica uvezeno u zadnje tri godine u BiH i podaci koje smo dobili potvrđuju i navode Odbora da je uvoz tih letjelica u zadnje dvije godine u porastu.
Tako je iz odgovora na upit o ovoj temi koji je Raport dobio od UIOBiH vidljivo da je 2023. godine u BiH uvezeno oko pola tone bespilotnih letjelica, vrijednosti oko milion maraka.
Godinu kasnije, 2024, količina uvoza je porasla na oko 4,1 tonu, a vrijednost na oko 1,76 miliona maraka.
Već 2025. godine bilježi se novi skok, jer je uz približno istu količinu, oko 4,1 tonu dronova, vrijednost uvoza premašila tri miliona konvertibilnih maraka, čime je ta godina postala rekordna po finansijskom obimu uvoza.
Struktura uvoza pokazuje da gotovo apsolutnu dominaciju ima Kina, iz koje u BiH na godišnjem nivou dolazi između tri i po i četiri tone bespilotnih letjelica. Ostale zemlje, uključujući Hrvatsku, Njemačku, Češku, Belgiju, Mađarsku, Švicarsku i Sjedinjene Američke Države, učestvuju u znatno manjim količinama, kada je u pitanju uvoz bespilotnih letjelica.
IZVOR:RAPORT.BA
