Značajna prehrambena nesigurnost i pothranjenost djece u 2024. su porasli šestu uzastopnu godinu, utičući na više od 295 miliona ljudi u 53 zemlje i teritorije, pokazuje novi izvještaj Ujedinjenih naroda (UN).

To je petpostotno povećanje u odnosu na 2023. godinu, pri čemu 22,6 posto populacije u najteže pogođenim regijama proživljava glad na nivou krize ili gore.

„Globalni izvještaj o prehrambenim krizama za 2025. godinu daje zapanjujuću sliku”, rekao je direktor za hitne slučajeve i otpornost pri Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) Rein Paulsen.

„Sukobi, vremenski ekstremi i ekonomski šokovi su glavni pokretači, a često se i preklapaju”, dodao je, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

UN je upozorio da će se ove godine uslovi pogoršati, navodeći najveći predviđeni pad humanitarnog finansiranja hrane od početka izrade izvještaja, a procjenjuje se da će pad iznositi između deset i više od 45 posto.

Američki predsjednik Donald Trump predvodnik je u tom procesu, otkazavši 80 posto humanitarnih programa Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) a koja pruža pomoć onima s potrebama u svijetu.

„Milioni gladnih ljudi izgubili su ili će uskoro izgubiti ključni izvor života koji im pružamo”, upozorila je voditeljica Svjetskog programa za hranu Cindy McCain.

Glavni uzrok gladi su bili sukobi, utičući na gotovo 140 miliona ljudi u 20 zemalja u 2024. godini, uključujući područja koja se suočavaju sa „katastrofalnim” stanjem prehrambene nesigurnosti u Gazi, Južnom Sudanu, Maliju i na Haitiju.

Ekonomski šokovi poput inflacije i devalvacije valute, uzrokovali su prehrambenu krizu za 59,4 miliona ljudi u 15 zemalja, gotovo dvostruko više nego prije pandemije korona virusa, uključujući Siriju i Jemen.

Ekstremni vremenski uslovi, posebno suše i poplave uzrokovane El Ninom, uzrokovali su krizu u 17 zemalja, utičući na više od 96 miliona ljudi, posebno u južnoj Africi, južnoj Aziji i na Afričkom rogu.

Broj ljudi koji se suočavaju s uslovima sličnim gladi više se nego udvostručio, na 1,9 miliona, što je najveći broj od početka provođenja globalnog izvještaja 2016. godine.

Pothranjenost među djecom dostigla je alarmantne nivoe. Gotovo 38 miliona djece mlađe od pet godina bilo je značajno pothranjeno u 26 slučajeva prehrambenih kriza, uključujući Sudan, Jemen, Mali i Gazu.

Prisilno raseljavanje također je pogoršalo glad. Gotovo 95 miliona prisilno raseljenih, uključujući izbjeglice i interno raseljene osobe, živjelo je u zemljama koje se suočavaju sa prehrambenom krizom, poput Demokratske Republike Kongo i Kolumbije.

(Vijesti.ba)