Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 30 godina. Ovaj sporazum, ključni dokument kojim je okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995), potpisan je 21. novembra 1995. godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, američka savezna država Ohio.
Pregovori, koji su trajali od 1. do 21. novembra 1995. godine, vođeni su pod snažnim međunarodnim pritiskom kako bi se zaustavile ratne operacije. Postignutim sporazumom Bosna i Hercegovina je definirana kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, organizirana u dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Pitanje Brčko distrikta ostavljeno je za naknadnu arbitražu.
U mirovnoj konferenciji učestvovali su tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević. Oni su kasnije, 14. decembra 1995. godine, zvanično i potpisali Sporazum u Elizejskoj palati u Parizu.
Sporazum je nastao u kontekstu raspada bivše SFRJ, a potpisnici su se obavezali da međusobne odnose grade u skladu s Poveljom UN-a, Helsinškim završnim aktom i dokumentima OSCE-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i mirno rješavanje sporova.
Potpisivanje je održano u prisustvu američkog državnog sekretara Warrena Christophera, dok su glavnu posredničku ulogu imali Richard Holbrooke, bivši zamjenik državne sekretarke Madeleine Albright, i američki general Wesley Clark. Ceremoniji su prisustvovali i američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar UN-a Boutros Boutros-Ghali, francuski predsjednik Jacques Chirac, britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, te švedski premijer Carl Bildt, kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime EU.
Dejtonski sporazum obuhvata 11 aneksa, među kojima i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Dokument potvrđuje suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost BiH, definira nadležnosti države i entiteta, odnose između institucija te način izmjene Ustava.
U trenutku potpisivanja, Sporazum je donio dugo očekivani mir i postavio novu, specifičnu institucionalnu strukturu države, jedinstvenu u međunarodnoj praksi. Međutim, tokom proteklih decenija dejtonski ustavni poredak postao je predmet stalnih političkih sporova. Prema široko zastupljenom mišljenju, upravo to uređenje predstavlja jednu od ključnih prepreka učinkovitom funkcioniranju države te njenom napretku ka evropskim i euroatlantskim integracijama.
federalna.ba
