Dok domaća proizvodnja tavori, iz uvoza i dalje stiže sve – od mesa do povrća. Uvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda premašio izvoz za više od 2,3 milijarde KM samo u prvih šest mjeseci!

Ukupan obim razmjene u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Bosne i Hercegovine sa svijetom u prvoj polovini 2025., dostigao je vrijednost od 3,26 milijardi KM, odnosno veći je za 10,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Povećanje je rezultat, između ostalog, značajnog rasta robne razmjene, ali i viših cijena proizvoda uslijed inflacije, objavljeno je u novom izdanju Infokoma, glasnika Vanjskotrgovinske komore BiH.

U periodu od januara do juna ove godine, izvoz je iznosio 625 miliona KM, dok je uvoz bio 2,6 milijardi KM. Dakle, struktura razmjene rezultirala je deficitom u sektoru od 2,34 milijarde KM za pola godine.

Razmjena sa EU i CEFTA-om

Kada je riječ o tržištima Evropske unije, BiH je najviše uvozila iz Hrvatske (478 miliona KM ili 26,3 % ukupnog uvoza iz EU), zatim iz Slovenije (182 miliona KM ili 6,9 %), Italije (175 miliona KM ili 6,6 %), Njemačke (143 miliona KM ili 5,4 %) i Mađarske (140 miliona KM ili 5,3 %).

S druge strane, najvažnija izvozna tržišta unutar EU za bh. poljoprivredno-prehrambene proizvode bila su: Hrvatska (115 miliona KM ili 18,4 % ukupnog izvoza), Slovenija (29 miliona KM ili 4,6 %), Italija (19 miliona KM ili 3 %), Njemačka (17 miliona KM ili 2,7 %) i Austrija (15 miliona KM ili 2,4 %).

Odmah nakon EU, po značaju vanjskotrgovinske razmjene u ovom sektoru slijede zemlje CEFTA-e, pri čemu je Srbija najvažniji partner Bosne i Hercegovine. U prvih šest mjeseci 2025. godine iz Srbije je uvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 694 miliona KM (26,3 % ukupnog uvoza), a slijede Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora te Kosovo*.

U istom periodu, izvoz ovih proizvoda iz BiH u CEFTA regiju bio je posebno izražen prema Srbiji (114 miliona KM ili 18,3 % ukupnog izvoza), te Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu*, Albaniji i Moldaviji.

Analiza trgovinskog salda pokazuje da BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom*, dok sa Srbijom bilježi značajan deficit u vrijednosti od čak 580 miliona KM.

Među partnerima izvan EU i CEFTA-e, Turska zauzima posebno mjesto. Bosna i Hercegovina s ovom zemljom ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini, što se ogleda i u ostvarenom trgovinskom suficitu. U prvih šest mjeseci 2025. godine, izvoz u Tursku je dostigao 98 miliona KM, dok je uvoz iz Turske iznosio 93,2 miliona KM, čime je ostvaren suficit od 4,8 miliona KM. Pored Turske, značajniji trgovinski partneri su i Izrael, Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Ekvador i Kina.

Rast i pad izvoza

Najveći rast izvoza, i količinski i vrijednosno, ostvaren je kod: ulja biljnog porijekla, bezalkoholnih i alkoholnih pića, vode, hrane za životinje, proizvoda mlinske industrije, pekarskih i konditorskih proizvoda (uključujući kekse i vafle), te riba, rakova, mekušaca i ostalih beskičmenjaka.

Zabilježeni su i slučajevi u kojima je količinski izvoz bio manji, ali je uslijed povećane jedinične cijene ipak došlo do rasta ukupne vrijednosti izvoza u odnosu na isti period prethodne godine, a to su kategorije u koje spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med.

S druge strane, kod određenih grupa proizvoda došlo je do smanjenja izvoza i količinski i vrijednosno. Najveći pad zabilježen je kod žitarica, industrijskog i ljekovitog bilja, voća i orašastih plodova, kakao namaza i čokolada. Najveće smanjenje uvoza, i količinski i vrijednosno, zabilježeno je kod industrijskog i ljekovitog bilja i mesa.

Kada je riječ o mesu, BiH je u prvoj polovini ove godine izvezla 4.264.955 kg mesa i jestivih klaoničnih proizvoda, vrijednih više od 20,8 miliona KM. Istovremeno je uvezeno 33.620.710 kg, u vrijednost 266 miliona KM. Ovakva razmjena rezultirala je baksuznim saldom, s obzirom na to da je uvoz bio više od 13 puta veći od izvoza.

Evo podataka o izvozu i uvozu u prvih šest mjeseci 2025. za još nekoliko proizvoda: