Zbog zloupotreba ponovo problematizirana dužina bolovanja u BiH u odnosu na Evropsku uniju
Poslodavci u Bosni i Hercegovini ponovo su problematizirali dužinu bolovanja koju koriste radnici u ovoj zemlji, a ova tema bila je i jedna od tačaka dnevnog reda Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH. Poslodavci insistiraju na reformi ove oblasti, odnosno na izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, kako bi se spriječile zloupotrebe, piše Večernji list BiH. Sve veći broj radnika, nažalost, gotovo svakodnevno zloupotrebljava sistem i koristi bolovanje, i to, prema izjavama nadležnih i poslodavaca, ne jednom, nego više puta, te na taj način mjesecima ne rade. U bh. javnosti već duže se raspravlja i polemizira o tome kako stati ukraj zloupotrebama, prepoznati stvarne potrebe bolesnih radnika te sankcionisati one koji nanose štetu preduzeću u kojem rade, kolektivu, ali i državi u cjelini.
Rigoroznije kazne
– Poslodavci smatraju da je stanje u BiH nenormalno, jer radnik u prosjeku ostaje na bolovanju oko 40 dana, dok je u Evropskoj uniji taj prosjek oko sedam dana. Resorni ministar iznio je stav da će se do kraja ovog mjeseca održati tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća s prijedlogom kako smanjiti broj dana koji idu na teret poslodavca. Prijedlog poslodavaca bio je da se 42 dana svedu na 15 dana ili da se pronađu mehanizmi za rigorozno kažnjavanje onih koji zloupotrebljavaju bolovanje – naveo je predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) Safudin Čengić.
S prijedlogom poslodavaca o smanjenju trajanja naknade bolovanja koja ide na teret poslodavca sa sadašnja 42 na 15 dana ne slažu se u Savezu samostalnih sindikata BiH. Predsjednik Saveza Samir Kurtović ranije je u izjavama za medije naglasio da je Sindikat protiv prijedloga Udruženja poslodavaca Federacije BiH da se plaćeno bolovanje smanji sa 42 na 15 dana te da na to neće pristati. Istakao je da problem „iskorištavanja instituta bolovanja“ nije do radnika niti do poslodavca, već do ljekara koji potpisuju bolovanja i razloga zbog kojih ih odobravaju.
Kako su ranije naveli iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, problem je eskalirao nakon usvajanja odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu, pri čemu nije precizirano da se minimalna plaća odnosi na efektivan rad, a ne i na radno-pravni status s bolovanjima u radnom odnosu. Tako radnik koji prima minimalnu plaću dobija isti iznos i kada radi i kada je na bolovanju, izuzev troškova prevoza i toplog obroka.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH krajem prošle godine podsjetili su na tri pitanja koja bi, kada je riječ o bolovanju, prema njihovom mišljenju trebalo redefinisati. Prvo, smanjenje naknade bolovanja koja ide na teret poslodavca sa sadašnja 42 na 15 dana, dok bi ostatak bio na teret nadležnih institucija zdravstvenog osiguranja. Time bi se spriječile zloupotrebe, pojačala kontrola i rasteretili poslodavci. Drugo, očekuju se izmjene propisa prema kojima poslodavci snose troškove isplate naknade plaće u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti, što je trenutno definisano kao obaveza poslodavca bez obzira na to da li je povreda nastala na ili van radnog mjesta, te bez obzira na postojanje ili nepostojanje odgovornosti poslodavca.
Brisanje dijela odredbi
– Također smo tražili brisanje odredbi koje obavezuju poslodavce na dodatne troškove zdravstvene zaštite i reosiguranja, koje u praksi nije moguće provesti jer taj institut, odnosno proizvod, nikada nije uspostavljen i ne postoji na tržištu Federacije BiH – naveli su iz Udruženja.
Zaključili su da je cilj njihovih prijedloga rasterećenje poslodavaca od neopravdanih troškova, poboljšanje poslovnog ambijenta, usklađivanje propisa s propisima većine evropskih zemalja i zemalja okruženja, kao i bolja kontrola odobravanja i korištenja bolovanja te sprječavanje zloupotreba.
