Cijene nafte naglo skočile su u ponedjeljak ujutro na azijskim tržištima, dok su dionice oštro pale nakon novog pogoršanja sukoba na Bliskom istoku. Brent je porastao na više od 115 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta prešla 100 dolara, nakon što su investitori reagovali na širenje sukoba i sve veći strah od poremećaja u globalnoj opskrbi energijom.
Prema Reutersu, Brent je jutros dostigao oko 115 dolara po barelu i na putu je da zabilježi najveći mjesečni rast u historiji, nakon što je od kraja februara skočio za gotovo 60 posto. Wall Street Journal navodi da je Brent jutros bio na 115,97 dolara, dok je WTI porastao na 102,69 dolara.
Istovremeno su azijske berze otvorile s velikim minusima. Japanski Nikkei pao je između 4,5 i 4,7 posto, dok je južnokorejski Kospi oslabio oko četiri posto, što odražava nervozu ulagača zbog mogućeg dugotrajnog energetskog šoka i usporavanja svjetske ekonomije.
Do novog udara na tržišta došlo je nakon što su tokom vikenda jemenski Huti, koje podržava Iran, proširili sukob napadima na Izrael. Reuters navodi da je Izrael prijavio novi napad iz Jemena, dok su istovremeno nastavljeni izraelski udari na ciljeve u Iranu i pojačano američko vojno prisustvo u regiji.
Dodatnu zabrinutost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je poručio da želi “uzeti iransku naftu” i da bi Sjedinjene Države mogle vrlo lako zauzeti iranski otok Harg, glavni izvozni energetski čvor te zemlje. Associated Press navodi da je upravo mogućnost šire američke vojne akcije dodatno podigla napetost na tržištima.
Globalna energetska tržišta posebno su osjetljiva zbog situacije u Hormuškom moreuzu, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 posto svjetske trgovine energentima. Reuters navodi da je taj pravac i dalje uglavnom zatvoren, što pojačava pritisak na cijene nafte i ukapljenog plina, posebno u Aziji, koja je najviše oslonjena na isporuke iz Perzijskog zaljeva.
Pored Hormuškog moreuza, tržišta prate i sigurnosnu situaciju oko Bab el-Mandeba. Reuters navodi da bi šire ometanje saobraćaja na toj ruti dodatno ugrozilo protok energenata i pojačalo pritisak na globalne lance snabdijevanja.
Analitičari upozoravaju da bi bez brzog smirivanja sukoba cijene mogle nastaviti rasti i u narednim sedmicama. Tržišta sada ne procjenjuju samo inflatorni udar zbog skuplje nafte, već i rizik da bi produženi rat mogao ozbiljno zakočiti globalni rast i dodatno pogoršati stanje na berzama.
