Hoće li Bosna i Hercegovina do ljeta ispuniti potrebne preduvjete kako bi dobila pravo na prvu tranšu od oko 68,4 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije zavisit će od brzine provođenja procedura, ali i spremnosti aktera u više institucija. Ako je suditi prema nedavno napravljenom pomaku, postoji razlog za optimizam da će BiH konačno, nakon usvajanja Reformske agende, dobiti vrijedna finansijska sredstva za konkretne koristi građanima i privredi.

Jačanje standarda
Najambiciozniji finansijski paket EU-a za BiH vrijedan je 976,6 miliona eura, a prva tranša tek je kap u moru onoga što čeka građane. Oni bi dobili priliku za unapređenje životnog standarda i efikasniju javnu administraciju, investitori bi imali bolji pravni okvir i veću sigurnost ulaganja, dok bi privreda općenito profitirala kroz snažnije povezivanje s tržištima Evropske unije. Naravno, sve navedeno podrazumijeva ispunjavanje reformi, a cijeli proces jasno pokazuje konkretne koristi evropskih integracija, koje su i zamišljene kao put kroz koji država, podižući standarde u brojnim oblastima, za to biva adekvatno nagrađena.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nakon posljednje sjednice osvrnula se i na temu Reformske agende, naglasivši da realizacija zahtijeva saglasnost i koordinaciju svih nivoa vlasti u zemlji. Govoreći o finansijskoj podršci Evropske unije, potvrdila je da su nacrti sporazuma o instrumentu i zajmu Evropske komisije nedavno dostavljeni, nakon čega su odmah proslijeđeni Ministarstvu finansija i trezora BiH na daljnje postupanje.

Sljedeći koraci uključuju aktivnosti ovog ministarstva, ali i Direkcije za evropske integracije, kao i Direkcije za ekonomsko planiranje. Nakon pripreme nacrta slijedi standardna procedura zaključivanja sporazuma, a tek nakon ratifikacije u Parlamentu biće omogućena isplata prve tranše.

Novčana sredstva su samo dio cjelokupnog procesa, budući da reformska agenda otvara put za provođenje reformi u četiri ključna područja.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Luigi Soreca, nedavno je u svom blogu dao osvrt na svako od njih. Prvo se odnosi na zelenu i digitalnu tranziciju. Ako očekujete brži i sigurniji širokopojasni internet u Bosni i Hercegovini, postoje dobre vijesti. Ukoliko nadležne vlasti ispune potrebne korake za uvođenje 5G tehnologije i sigurnog širokopojasnog interneta, EU će osigurati finansijsku podršku za ubrzanje tog procesa. Također, EU će podržati digitalizaciju javnih usluga, što će smanjiti čekanja u redovima i omogućiti lakši pristup informacijama i uslugama.

Reforme u oblasti dekarbonizacije, koja je neophodna za sprječavanje katastrofalnog globalnog zagrijavanja, bit će praćene podrškom pravednoj tranziciji u regijama koje zavise od uglja.

Drugo područje odnosi se na razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, uključujući sisteme finansijske podrške inovativnim startupima te malim i srednjim preduzećima, pojednostavljenje procedura radi stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i primjenu inteligentnih transportnih sistema.

Treće područje fokusira se na obrazovanje, tržište rada i sistem socijalne zaštite. Reforme i finansijska podrška EU imaju za cilj povećanje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem, unapređenje kvaliteta osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja kroz usklađivanje nastavnih planova i programa s vještinama potrebnim za budućnost, te jačanje veze između stručnog obrazovanja i privatnog sektora. Također, planirana je podrška povećanju broja škola s pristupom internetu.

Reformska agenda ima za cilj i povećanje pristupa kvalitetnim radnim mjestima širom zemlje, uključujući kroz program Garancije za mlade, kao dio napora u borbi protiv nezaposlenosti mladih i olakšavanja prelaska iz obrazovanja na tržište rada.

Četvrto područje obuhvata takozvana “temeljna pitanja”, odnosno vladavinu prava, funkcionisanje pravosuđa i demokratskih institucija, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te zaštitu osnovnih prava. Ovo su među najvažnijim reformama na evropskom putu Bosne i Hercegovine i imat će dugoročne posljedice.