Evropska unija razmatra mogućnost da nove članice budu primljene u blok bez punog prava glasa, kako bi se ubrzao proces proširenja i ublažio otpor pojedinih zemalja, među kojima je i Mađarska. Prema pisanju portala Politico, ideja je u ranoj fazi, a svaka promjena pravila članstva morala bi dobiti saglasnost svih postojećih članica.

Cilj prijedloga je da buduće članice, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, uživaju beneficije članstva, ali da privremeno ne posjeduju pravo veta dok se ne sprovedu institucionalne reforme unutar Unije. Na taj način, EU bi zadržala sposobnost donošenja odluka i u proširenom sastavu, bez rizika od blokada.

Njemački zastupnik Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za evropska pitanja Bundestaga, smatra da proširenje ne smije biti talac unutrašnjih blokada i da je uvođenje kvalifikovane većine u donošenju odluka ključno za funkcionisanje Unije.

Inicijativa, koju podržavaju Austrija i Švedska, dolazi u trenutku kada raste frustracija među zemljama kandidatima zbog dugog čekanja na članstvo, uprkos sprovedenim reformama. Crna Gora, na primjer, pregovore vodi od 2012. godine, a posljednja zemlja koja je pristupila EU bila je Hrvatska 2013.

Ukrajinski zahtjev za članstvo trenutno je blokiran vetom Mađarske, dok ukrajinski zvaničnici poručuju da je “čekanje neprihvatljivo” i da EU mora pronaći fleksibilno rješenje.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen istakla je da proširenje ostaje strateški prioritet Unije, posebno u svjetlu ruskih prijetnji i rata u Ukrajini, dok su pojedine zemlje članice, poput Francuske i Nizozemske, i dalje oprezne prema ideji ukidanja veta.

U Briselu se paralelno priprema i novi “paket proširenja” kojim bi Evropska komisija mogla predložiti ubrzanje procesa pristupanja bez potrebe za formalnim odobrenjem svih 27 članica na svakoj fazi. Na ovaj način izbjegla bi se situacija u kojoj pojedine vlade, poput mađarske, mogu blokirati napredak kandidata.