Ponedjeljak, 17 Juna, 2024

Danas se obilježava Svjetski dan pčela

Vijekovima su pčele, među najvrijednijim bićima na planeti, koristile ljudima, biljkama i okolišu. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele i drugi oprašivači omogućuju ne samo proizvodnju obilja plodova, orašastih plodova i sjemenki, već i veću raznolikost i bolju kvalitetu, pridonoseći prehrambenoj sigurnosti i prehrani, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, povodom 20. maja, Svjetskog dana pčela i ukazivanja na njihov značaj.

Oprašivači kao što su pčele, ptice i šišmiši utječu na 35 posto svjetske proizvodnje usjeva, povećavajući proizvodnju 87 vodećih prehrambenih usjeva u svijetu, plus mnoge biljne lijekove. Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjemenke za ljudsku upotrebu kao hranu ovise, barem djelomično, o oprašivačima.

Pčelarstvo je široko rasprostranjena i globalna djelatnost, a milioni pčelara brinu se o životu pčela njihovoj   dobrobiti. Zajedno s ostalim oprašivačima, pčele imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti, osiguravanju opstanka i reprodukcije mnogih biljaka, podržavanju obnove šuma, promicanju održivosti i prilagodbi na klimatske promjene, poboljšanju količine i kvalitete poljoprivredne proizvodnje.

Pčele su jedni od najvažnijih oprašivača koji osiguravaju sigurnost hrane i hrane, održivu poljoprivredu i biološku raznolikost te značajno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju okoliša. Dugoročno, zaštita pčela i pčelarskog sektora može pomoći u smanjenju siromaštva i gladi, kao i očuvanju zdravog okoliša i bioraznolikosti.

Pčele su također važne u smislu održive poljoprivrede i stvaranja radnih mjesta na selu. Oprašujući povećavaju poljoprivrednu proizvodnju i tako održavaju raznolikost i raznolikost na našim poljima i na našim tanjurima. Osim toga, milijunima ljudi daju posao i važan su izvor prihoda poljoprivrednika.

Ipak, naučna istraživanja pokazuju da je sve više negativnih učinaka na zdravlje pčela, što ih čini sve ugroženijima. To od nas zahtijeva dodatnu brigu o njihovu opstanku, jer štetni faktori uzrokuju pad otpornosti pčela, što utječe na njihovu osjetljivost na bolesti, štetnike i slično. Osim toga, to je problematično i u smislu zaštite i očuvanja okoliša, jer pčele njeguju biološku raznolikost u prirodi i pozitivno utječu na cijeli ekosistem, te su dobar pokazatelj stanja okoliša.

Principi integralne zaštite bilja – garant očuvanja pčelinjih zajednica

Kako bi se postigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. Maj svjetskim danom pčela.

Biljke i pčele su od postanka biljnog i životinjskog svijeta prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak i stalno nastajanje novih kombinacija gena i šarolikost biljnog svijeta kojim danas raspolažemo. Zapitajmo se da li je i sam čovjek pristupio stvaranju novih sorata i vrsta nakon što je prethodno sagledao i sve to naučio od pčela i drugih oprašivaća.

Isto tako voćari, ratari, povrtari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze.

Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine.

Većina biljnih vrsta koje ljudi koriste za hranu postoje upravo zahvaljujući pčelama i njihovom oprašivanju, a najveći krivac za masovno izumiranje pčela je čovjek koji prekomjernim korištenjem pesticida ili svojim neznanjem prilikom primjene istih, ugrožava pčelinje zajednice širom svijeta.

S pravom se postavlja pitanje, kako sačuvati naše vrijedne oprašivače od kojih ovisi sudbina cijelog čovječanstva, a da istovremeno obezbijedimo dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane?

Pored bolesti, štetnika koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.

Na pitanje kako naše pčelinje zajednice sačuvati od pesticida jedan od odgovora je u potpunoj primjeni principa Integralne poljoprivredne proizvodnje, a s tim u vezi i Integralne zaštite bilja što podrazumijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, hemijskih i fizikalnih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete.

VIJESTI

MARKETING

SERVISNE INFORMACIJE