Neke od poruka sa današnje sjednice: Milanović nije predsjednik BiH. Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama

Bosna i Hercegovina danas je bila tema tokom rasprave u Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta. Tom prilikom izvjestilac EP za BiH Paulo Rangel predstavio je izvještaj o našoj državi.

angel je tokom svog izlaganja rekao kako se poziva Evropska unija da uključi sve alate uključujući i sankcije protiv destabilizirajućih faktora u BiH. On je naveo i da finansiranje iz fondova EU mora biti pod strogim uvjetima, a posebno pod uvjetima da se predstavnici RS vrate u institucije.

– Izmjene zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida mora biti uključeno u novi kazneni zakon. BiH se mora uskladiti i sa vanjskom sigurnosnom politikom EU, a posebno se to odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije. BiH bi mogla biti sljedeći front destabilizacije. Stoga želim da se BiH uključi u sigurnosni kontekst EU – kazao je Rangel.

On je kazao da Ured visokog predstavnika i Operacija Althea moraju i dalje raditi na mjerama iz njihovih nadležnosti.

Dietmar Koestner, izvjestilac u sjeni u ime Grupacije S&D, kazao je da je BiH je u dubokoj političkoj krizi pogotovo zbog postupaka političkih predstavnika u RS.

– Mi smo predani ovoj državi i njenoj budućnosti. Ne slažemo se oko svega ali oko glavnog cilja se slažemo a to je da BiH postane funkcionalna država, da svaki građanin ima jednaka prava. Trebali bi biti kritičniji prema posredovanju EU i SAD kada je riječ o reformi izbornog zakondavstva – rekao je Koestner

Klemen Grošelj, slovenski EU parlamentarac, rekao je da EU mora tražiti da se presude koje se tiču BiH provode.

– Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama. Ratovi na Balkanu pokazali su puno toga. Slika sada postaje sve jasnija. Provedba reformi je zaista ključno pitanje, ali BiH zaslužuje status kandidata. EU neće dopustiti da BiH postane novo žarište krize. Postoji mogućnost destabilizacije ne samo u BiH nego i u susjedstvu, a status kandidata bi omogućio promicanje evropskih vrijednosti – kazao je Grošelj.

Njemačka parlamentarka Viola von Cramom – Taubadel naglasila je da se jasno moraju imenovati krivci.

– Pozdravljamo sankcije protiv onih koji destabiliziraju situaciju u toj državi. Izborne reforme moraju biti u skladu sa evropskim načelima. Treba osuditi miješanje različitih ljudi u izbore u BiH, uključujući i hrvatskog predsjednika koji nije predsjednik BiH. Ključan element je uloga visokoga predstavnik. Treba spriječiti Milorada Dodika u određenim potezima, a visoki predstavnik mora opet donijeti mjere bude li to potrebno – rekla je Von Cramon – Taubadel.

Željana Zovko, hrvatska članica EU parlamenta ponovo je potencirala pitanje konstitutivnosti naroda kazavši da je i Slovenija propatila dok određene grupe ljudi u toj državi nisu ostvarili svoja prava. Odgovorio joj je Grošelj.
– Oni koji su izgubili prava u Sloveniji, to se riješilo odlukom Evropskog suda i svi su dobili prava i kompenzacije. Vaša sestrinska stranka u Slvoeniji je do samog kraja blokirala odluku i to nema veze sa samom BiH. Posljednji popis stanovnika u BiH jasno pokazuje da načelo konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH. Dejtonski sporazum je bio mirovni sporazum i ne znači da ga se ni u čemu ne može mijentati – poručio je Grošelj.