U Federaciji BiH počela je primjena Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške za osobe sa invaliditetom, koji osigurava kontinuiran rast invalidnina, odnosno njihovo usklađivanje svake godine.

Nakon ovogodišnjeg usklađivanja, prema pisanju RTV Slon, korisnici prve grupe trebali bi primati 773,77 KM mjesečno, dok je za drugu grupu, prema istim informacijama, predviđeno 421,10 KM. Inače, nakon 14 godina stagnacije, invalidnine u Federaciji BiH prvi put su počele rasti 2023. godine.

Invalidnine od 2009. do 2023.

Prema podacima koje je objavilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, invalidnine za prvu grupu od 2009. do 2023. iznosile su 403,37 KM, dok su za drugu grupu bile svega 219,50 KM.

Izmjenama tada važećeg zakona u januaru 2023. maksimalni iznos mjesečne naknade povećan je za 70 posto, sa 401 na 728 KM, što je zahtijevalo dodatnih 80 miliona KM u federalnom budžetu. Time su ukupna izdvajanja za invalidnine u 2023. porasla sa 139 miliona godišnje na 220 miliona KM.

Potom je uslijedilo donošenje Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške za osobe sa invaliditetom, koji je stupio na snagu u martu ove godine i predstavlja lex specialis kada su u pitanju prava ove kategorije stanovništva.

Sistemski okvir za materijalnu podršku osobama sa invaliditetom

Zakonom o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške za osobe sa invaliditetom u Federaciji BiH uspostavlja se sistemski okvir za materijalnu podršku osobama sa invaliditetom, uz osiguranje dugoročne finansijske održivosti naknada te načela i okvire materijalne podrške za osobe sa invaliditetom koji proizlaze u skladu sa ustavnim nadležnostima iz propisa kantonalnog nivoa. Ovim zakonom uvodi se novi model usklađivanja osnovica naknada. Osnovice će se usklađivati po istom načelu kao i osnovice za civilne žrtve rata i boračku populaciju, što će osigurati stabilan rast naknada jednom godišnje.

“Nakon višemjesečnih razgovora i konsultacija sa predstavnicima organizacija koje zastupaju osobe sa invaliditetom postignut je konsenzus o ovom zakonu. Iako možda nije idealno, rješenje predstavlja realan i održiv model u ovom trenutku te donosi dugoročne prednosti za osobe sa invaliditetom i sistem socijalne zaštite u cjelini”, izjavio je nakon usvajanja ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Dodao je da zakon predviđa verifikaciju prava na tuđu njegu i pomoć te ortopedski dodatak, u cilju sprječavanja zloupotreba koje su uočene u ranijem periodu, posebno tokom 2023. godine, kada je zabilježen nagli rast broja korisnika ovih prava.

Pod verifikacijom, u smislu ovog člana, podrazumijeva se provjera zakonitosti ostvarenog prava na dodatak za njegu i pomoć od druge osobe i ortopedski dodatak, koja će se obaviti ponovnim uvidom u raspoloživu medicinsku dokumentaciju i neposrednim pregledom korisnika prava od strane Instituta za medicinsko vještačenje u saradnji sa predstavnicima nadležnog centra za socijalni rad, koji će sastaviti stručnu opservaciju funkcionisanja osobe u realnim uslovima.

Naglasio je da cilj nije uskratiti prava onima koji ih trebaju, već osigurati da sistem bude pravedan i dostupan onima kojima je najpotrebniji.

Reforma sistema socijalne zaštite

“Reforma sistema socijalne zaštite nije samo pitanje političke volje ili želja, već i odgovornog planiranja te dugoročne zaštite korisnika. Ako svi želimo siguran i stabilan sistem isplate invalidnina, onda je ovaj zakon morao biti usvojen”, izjavio je ministar Delić.

Uz godišnje usklađivanje invalidnina, Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške za osobe sa invaliditetom definiše prava:

• ličnu invalidninu;
• dodatak za njegu i pomoć od druge osobe;
• ortopedski dodatak;
• pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala;
• osposobljavanje za život i rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija);
• prednost pri zapošljavanju pod jednakim uslovima;
• novčanu i drugu materijalnu pomoć;
• smještaj u hraniteljsku porodicu;
• smještaj u ustanovu socijalne zaštite;
• usluge socijalnog i drugog stručnog rada;
• kućnu njegu i pomoć;
• ranu razvojnu podršku;
• prioritetno stambeno zbrinjavanje;
• psihološku i pravnu pomoć;
• lične, radne i druge asistente.

IZVOR:FOKUS.BA