Broj građana BiH koji odlaze na rad u Njemačku i Sloveniju opada. Podaci za 2026. pokazuju manje novih radnih dozvola i zapošljavanja.
Bosna i Hercegovina već godinama bilježi odlazak stanovništva koje priliku za veće plaće, stabilnije zaposlenje i bolje životne uvjete traži u inostranstvu. Njemačka i Slovenija dugo su među glavnim odredištima bh. radnika, ali najnoviji podaci ukazuju na promjenu dosadašnjeg trenda – broj odlazaka, barem prema evidencijama o zapošljavanju, postepeno se smanjuje.
Posebno izražen pad zabilježen je kod zapošljavanja u Njemačkoj posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH. U prvih šest mjeseci 2026. godine na ovaj način posao je pronašlo samo 11 građana BiH. U istom periodu prošle godine bilo ih je 44.
Ipak, ove brojke ne predstavljaju ukupnu sliku odlazaka u Njemačku. Evidencija obuhvata isključivo osobe zaposlene posredstvom Agencije, dok u nju nisu uključeni građani koji samostalno pronalaze poslodavca i odlaze na rad u ovu zemlju.
Promjena je primjetna i kada je riječ o zanimanjima radnika. Svih 11 osoba zaposlenih u Njemačkoj preko Agencije tokom prvog polugodišta bili su medicinski tehničari i medicinske sestre, piše Večernji list BiH.
Predstavnici struke istovremeno ukazuju na rast plaća zdravstvenih radnika u BiH, što bi moglo biti jedan od faktora zbog kojih je interes za odlazak na njemačko tržište rada slabiji nego prethodnih godina.
Njemačka i dalje privlači hiljade građana BiH
Iako podaci Agencije pokazuju značajan pad, Njemačka i dalje ostaje jedno od ključnih odredišta bh. građana. Širu sliku daju službeni njemački migracijski podaci prema kojima se tokom 2024. godine iz BiH u Njemačku doselilo 16.611 državljana Bosne i Hercegovine.
U suprotnom pravcu kretalo se 8.648 državljana BiH, pa je migracijski saldo iznosio gotovo 8.000 osoba u korist Njemačke. Istovremeno je broj doseljenih iz Bosne i Hercegovine bio za 18,8 posto manji nego 2023. godine.
Posebna pravila olakšavaju pristup njemačkom tržištu rada
Njemačko tržište i dalje je posebno značajno za radnike iz zemalja zapadnog Balkana zahvaljujući takozvanom zapadnobalkanskom pravilu. Ono pod posebnim uvjetima omogućava pristup tržištu rada državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.
Za 2026. godinu određena je godišnja kvota od 50.000 saglasnosti za boravišne dozvole, što pokazuje da Njemačka i dalje značajan dio potreba za radnicima nastoji zadovoljiti upravo zapošljavanjem ljudi iz ove regije.
Jedno od područja u kojima je potreba za stranom radnom snagom posebno izražena jeste njega. Broj zaposlenih iz država obuhvaćenih zapadnobalkanskim pravilom u ovom sektoru posljednjih godina značajno je povećan. Samo tokom 2024. godine njihov broj porastao je za približno 4.000, dok je od početka primjene ovog pravila 2015. godine broj zaposlenih u njezi iz navedenih zemalja dostigao oko 51.000.
Manje radnih dozvola za BiH građane i u Sloveniji
Sličan trend usporavanja vidljiv je i u Sloveniji, drugom važnom tržištu rada za građane Bosne i Hercegovine. Za razliku od Njemačke, gdje značajan dio radnika odlazi u zdravstveni sektor, Slovenija tradicionalno privlači veliki broj zaposlenih u građevinarstvu, proizvodnji i saobraćaju.
Među zanimanjima za kojima postoji velika potražnja nalaze se vozači teških kamiona, zavarivači, zidari, armirači i drugi građevinski radnici.
Tokom prvih šest mjeseci 2026. državljanima BiH izdata je ukupno 5.201 radna dozvola za Sloveniju. Od tog broja, 2.218 odnosilo se na prve dozvole, dok su preostale bile produženja ranije izdatih dozvola.
Godinu ranije, u istom periodu, izdato je 5.996 dozvola, među kojima je bilo 2.465 prvih. To znači da je ukupan broj izdatih dozvola smanjen za približno 13 posto, dok je broj novih dozvola pao za oko deset posto.
Pad se bilježi već nekoliko godina
Da nije riječ samo o kratkoročnom odstupanju pokazuju i podaci Zavoda Republike Slovenije za zapošljavanje. Tokom 2025. godine državljanima BiH izdate su 13.392 radne dozvole na osnovu bilateralnog sporazuma.
Godinu ranije izdato ih je 14.296, dok je tokom 2023. evidentirano 13.770 dozvola. Slovenija tako i dalje zapošljava hiljade građana Bosne i Hercegovine, ali podaci nakon ranijeg snažnog vala zapošljavanja ukazuju na postepeno usporavanje.
Uzroci smanjenog intenziteta odlazaka ne mogu se tražiti isključivo u promjenama na bh. tržištu rada. Europska ekonomija posljednjih godina suočava se sa slabijom industrijskom aktivnošću, dok pojedine države istovremeno mijenjaju ili pooštravaju propise koji uređuju zapošljavanje stranih radnika.
Promjene su, međutim, vidljive i u Bosni i Hercegovini. Plaće i uvjeti rada u pojedinim sektorima poboljšani su, zbog čega razlika između primanja koja radnici mogu ostvariti u BiH i inostranstvu za dio zaposlenih više nije toliko izražena kao ranije.
Manje odlazaka ne znači kraj iseljavanja
Smanjenje broja izdatih radnih dozvola i zapošljavanja preko Agencije ipak ne znači da je iseljavanje iz Bosne i Hercegovine zaustavljeno. Ovi podaci pokrivaju samo dio ukupnih migracijskih kretanja, posebno jer se značajan broj građana zapošljava direktno kod stranih poslodavaca.
Brojke stoga prije ukazuju na smanjenje intenziteta odlazaka nego na završetak dugogodišnjeg migracijskog trenda. Njemačka i Slovenija i dalje ostaju među najvažnijim destinacijama za građane BiH koji zaposlenje i budućnost traže izvan zemlje.
