Danas Alchajmerova bolest predstavljaja ozbiljan medicinski, socijalni i ekonomski problem društva. Od ove bolesti u svijetu boluje preko 50 miliona ljudi.
Alzheimerova bolest je prvenstveno bolest starije populacije kod koje dolazi do progresivnog zatajenja intelektualnih i kognitivnih funkcija.
UKC Tuzla se i ove godine priključuje globalnoj kampanji i 21. septembar obilježava kao Svjetski dan Alzheimera s ciljem da se široj javnosti predoče informacije o ranom prepoznavanju simptoma, dijagnostici i liječenju.
Prema riječima doc. dr. Denise Salihović, spec. neurologije, alzheimerova bolest nije samo gubitak pamćenja – ona mijenja živote oboljelih, ali i njihovih najbližih.
“Danas podsjećamo da iza svakog zaboravljenog imena, pitanja ili sjećanja stoji čovjek, njegova priča i porodica koja zajedno s njim prolazi kroz bolest. Više razumijevanja. Manje stigme. Više podrške. Pravovremeno prepoznavanje i dijagnoza, kao i podrška mogu napraviti veliku razliku. Ne zaboravimo one koji zaboravljaju”, poručila je doc. dr. Salihović.
Simptomi Alchajmerove bolesti obično počinju postepeno, tako da ni sam pacijent, niti njegova porodica ne mogu odrediti tačan početak bolesti.
“U početku bolesnik zaboravlja obične stvari, potom dogovore i obaveze i na kraju vrlo važne činjenice iz svakodnevnog života. Osnovni problem je sposobnost pamćenja novonastalih sadržaja. U slijedećoj fazi se ne sjećaju imena bliskih rođaka i prijatelja, brojeva telefona, zanimanja, školovanja, djece i te praznine u sjećanju premoštavaju konfabulacijama, odnosno izmišljenim događajima” pojašnjava doc. dr. Salihović i dodaje da za ovakve pacijente snalaženje u prostoru vremenom postaje otežano, a govor postaje usporen radi nesposobnosti pronalaženja adekvatnih riječi. U uznapredovalom stadijumu bolesti dolazi do otežanog gutanja, gubitka kontrole sfinktera i posturalnih refleksa što bolesnika veže za krevet.
Precizna dijagnostička klasifikacija bolesnika sa demencijom potrebna je zbog osiguranja adekvatnog liječenja, davanja informacija o prognozi i mogućim genetskim rizicima, te radi organizacije njege bolesnika.
Liječenje Alchajmerove bolesti je vrlo složen i kompleksan zadatak. Lijekovi koji se koriste poboljšavaju holinergičku transmisiju i imaju dokazano pozitivan učinak u redukciji kognitivnih smetnji kod pacijenata sa Alchajmerovom bolesti blagog i umjerenog stepena.
Obzirom da oboljeli od Alchajmerove bolesti nisu u mogućnosti samostalno živjeti, nego zahtjevaju brigu i njegu od članova obitelji, profesionalnih službi ili boravak u adekvatnim institucijama, predstavljaju ne samo medicinski, nego i veliki socijalni i ekonomski problem društvu.
Zbog činjenice da će se prevalenca Alchajmerove bolesti u budućnosti povećati, istraživanje patofiziološkog mehanizma bolesti, te adekvatna farmakoterapija jedni su od najvećih prioriteta savremene gerontologije.
