Austrijska vlada priprema strožija pravila za sistem socijalne pomoći. Osobe koje dosad nisu ništa uplaćivale u sistem socijalnog osiguranja ubuduće bi morale proći period čekanja prije nego što steknu pravo na novčanu podršku. Razmatra se period čekanja od četiri do pet mjeseci.

Istovremeno se planiraju jedinstveni osnovni iznosi za cijelu Austriju, novi obračun naknada za djecu te strožiji uslovi povezani s integracijom i spremnošću za rad.

Osnovna pomoć od 860 eura, uz dodatke do 1.230 eura

Prema planovima savezne vlade, samci bi ubuduće u cijeloj Austriji trebali imati pravo na jedinstveni osnovni iznos od 860 eura.

Osobe koje uspješno prođu integracijske mjere i pokažu spremnost za rad mogle bi, uz dodatke, dobiti ukupno do 1.230 eura. Međutim, konkretni uslovi za ostvarivanje prava na te dodatke još trebaju biti definirani.

Cilj reforme je snažnije povezati socijalnu pomoć s integracijom i spremnošću za uključivanje na tržište rada.

Novi iznosi za porodice s djecom

Planirane su i promjene u isplati porodičnih naknada. Prema predloženom modelu, iznos pomoći po djetetu trebao bi se smanjivati s porastom broja djece u domaćinstvu.

Predviđeni iznosi su:

– Za jedno dijete: najviše 307 eura.

– Za dvoje djece: najmanje 246 eura po djetetu, odnosno ukupno 492 eura.

– Za troje djece: najmanje 184 eura po djetetu.

– Za četvero djece: najmanje 154 eura po djetetu, odnosno ukupno 616 eura.

– Od petog djeteta nadalje: po 148 eura po djetetu, odnosno 740 eura za petero djece.

Kod porodica s troje djece u izvornim navodima postoji neusklađenost: iznos od 184 eura po djetetu matematički bi iznosio 552 eura, a ne navedenih 372 eura. Konačni iznosi moći će se pouzdano utvrditi tek nakon objavljivanja konkretnih zakonskih odredbi.

Savezne pokrajine koje žele isplaćivati veće iznose za drugo, treće i četvrto dijete ubuduće bi to morale obrazložiti, naprimjer višim troškovima života. Plan se pritom u velikoj mjeri oslanja na strožije modele koji već postoje u Donjoj Austriji i Gornjoj Austriji.

Sporno povezivanje pomoći s učenjem njemačkog jezika

Reforma već izaziva političke prijepore. Posebno otvorena pitanja postoje u saveznim pokrajinama kojima upravlja SPÖ.

Beč problem vidi prvenstveno u planiranoj povezanosti socijalne pomoći s kursevima njemačkog jezika i integracijskim programima. Gradske vlasti već duže upozoravaju da trenutno nema dovoljno dostupnih kurseva.

Kritike stižu i iz Štajerske. Pokrajinski vijećnik za socijalna pitanja iz FPÖ-a, Hannes Amesbauer, optužuje saveznu vladu da želi donositi odluke umjesto saveznih pokrajina.

Predsjednik kluba zastupnika ÖVP-a Ernst Gödl odgovara da bi Amesbauer trebao biti zadovoljan jer se socijalna pomoć konačno nastoji jasno i jednako urediti u cijeloj Austriji.

Osobe koje nisu uplaćivale u sistem mogle bi čekati četiri do pet mjeseci

Jedna od najosjetljivijih tačaka reforme odnosi se na osobe koje dosad nisu ništa uplaćivale u austrijski sistem socijalne zaštite.

Za njih se razmatra obavezni period čekanja od najmanje četiri, a najviše pet mjeseci prije ostvarivanja prava na socijalnu pomoć. Konačna odluka o trajanju čekanja još nije donesena, a prema planu bi se ovo pravilo primjenjivalo i u Štajerskoj.

Time bi se značajno promijenili uslovi za osobe koje prvi put ulaze u sistem i traže finansijsku pomoć države.

Nacrt zakona uskoro ide na javnu raspravu

Nacrt reforme trebao bi još ove sedmice biti upućen u postupak konsultacija. Tek nakon toga bit će poznato koje će prijedloge vlada konačno uvrstiti u zakon i na koji će način savezne pokrajine morati provoditi nova pravila.

Za građane koji zavise od socijalne pomoći ključna pitanja još nisu konačno riješena: koliki će iznos moći primati, koje će uslove morati ispuniti i koliko će dugo, u najnepovoljnijem slučaju, morati čekati prije nego što počnu dobijati pomoć.

Odgovori na ta pitanja bit će poznati tek nakon usvajanja konkretnih zakonskih odredbi.